Čini je zbirka ikona i umjetnina, koja je među tri najveće u BiH. Izgradnju objekta muzeja u najvećoj mjeri financirala je Vlada Republike Srpske dok je potporu pružilo i Federalno ministarstvo kulture.  

Muzej je otvorio direktor Republičkog sekretarijata za vjere Dragan Davidović, a ovaj je događaj dio programa obilježavanja 800 godina samostalnosti Srpske Pravoslavne Crkve.Pritom je Davidović naglasio da je muzej oličje srpskog naroda u Hercegovini, njegove prošlosti i budućnosti. Prema njegovim riječima, manastir je izgubio freske, kamenu plastiku, ogromne umjetničke vrijednosti, ali bez obzira što je predstavljena prošlost, muzej u svojoj postavci gleda u budućnost. „Nismo potencirali količinu zla koja se obrušila na ovaj manastir u nekoliko stotina godina“, dodao je Davidović spomenuvši da su u muzeju tek dva kapitela sa slomljenim stupovima koji simboliziraju razaranje manastira.

Naveo je da je 1993. posjetio manastir Žitomislić s tadašnjim vladikom zahumsko-hercegovačkim Atanasijem. Tada se, prisjetio se, činilo da nema šanse za čovjeka. „Destrukcija koja je u BiH od 1992. postojala vodila je ka potpunom uništenju svega. Dobro je ipak pobijedilo i vidimo da izlaza i za čovjeka uvijek ima“, kazao je Davidović naglasivši da je Vlada RS usvojila program obilježavanja 800 godina samostalnosti SPC-a s naglaskom na čuvanju baštine SPC-a i srpskog naroda. Taj program obuhvaća otvorenje pet muzeja SPC-a, od kojih je prvi u Žitomisliću, kao i obilježavanje 500 godina goraždanske štamparije.
 

Radost zbog ovog događaja izrazio je i iguman manastira Žitomislić Danilo Pavlović kazavši da je slavu manastira – Blagovijesti uveličalo otvaranje muzeja. „Koliki je značaj manastira Žitomislić svi dobro znate i osjećate. Manastir je, nažalost, imao svoju tužnu povijest, ali je uvijek milošću Božjom obnovljen i sada je još ljepši i otvoren za svakoga“, istaknuo je iguman Danilo spomenuvši i da je manastir obnovljen i u duhovnom smislu, a sada mu je vraćeno i njegovo pokretno kulturno nasljeđe.

Postavku muzeja uradila je profesorica Ljiljana Ševo, a njegovo je otvorenja iznimno važno za cijeli Mostar i BiH, jer je riječ o značajnoj zbirci ikona, umjetnina i rukopisnih i rano pisanih knjiga. „Ovo je bogata riznica manastira koja, konačno, nakon 27 godina, dolazi kući i prvi put u povijesti ulazi u muzej, ima svoju postavku i bit će dostupna svima“, poručio je iguman Danilo istaknuvši kako sve to govori da srpski narod na ovom području živi stoljećima i za sobom ostavlja bogat trag.

Podsjetimo, vrijednu manastirsku riznicu 1992. godine spasile su monahinje iz Žitomislića i prenijele je u Srbiju, a ikone su potom restaurirane i vraćene u Eparhiju Zahumsko-hercegovačku. Muzej u svojoj postavci nudi 50-ak ikona iz razdoblja od 16. do 18. vijeka, djela srpskih, italo-kritskih i ruskih autora. Među srpskim ikonama najznačajnije su Žitomislićke dveri koje se pripisuju ikonopiscu majstoru Radulu i one na ikonostasu, koje su djelo Georgija Mitrofanovića. Јedna od važnih je i ikona Bogorodice iz italo-kritske grupe, koju je slikao Andrej Ricos, a riječ je o jednoj od četiri takve u svijetu. Manastir posjeduje i šest vrijednih knjiga, od kojih su pet rukopisi, a najstarija Minej za septembar datira iz 14. stoljeća i pisana je na koži. Prema najavi iz manastira, u muzeju će biti postavljena i zbirka srebrnih predmeta za crkvenu upotrebu, koji potječu uglavnom iz 17. stoljeća.

Liturgiju u manastiru Žitomislić služio je episkop zahumsko-hercegovački i primorski Dimitrije sa sveštenstvom Eparhije, a bili su nazočni predstavnici vjerskih zajednica iz Mostara, predstavnici vlasti iz hercegovačkih općina, konzul Srbije u Mostaru te brojni vjernici i gosti.

Manastir Žitomislić sagrađen je 1566. godine, iste godine kada i Stari most u Mostaru. Zadužbina je obitelji Miloradovića, koja je 1566. godine od nevesinjskog kadije dobila dozvolu za obnavljanje manastira, što ukazuje da je na tom mjestu i ranije postojao hram. Od tada do danas manastir Žitomislić je najznačajniji duhovni i kulturni centar pravoslavnih vjernika u Hercegovini. Manastir je obnovljen 2005., kada ga je osveštao blaženopočivši patrijarh srpski Pavle. Proglašen je nacionalnim spomenikom BiH.

KT