U koncelebraciji su bili vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj mons. Jure Bogdan,  generalni tajnik Hrvatske biskupske konferencije vlč. Krunoslav Novak, kanonici Prvostolnog kaptola zagrebačkog: mons. Stjepan Večković, mons. Zlatko Koren i mons. Juraj Batelja, kancelar Nadbiskupskog duhovnog stola preč. Marko Kovač, rektor Nadbiskupskog bogoslovnog sjemeništa preč. Željko Faltak, rektor Međubiskupijskog sjemeništa u Zagrebu preč. Matija Pavlaković te odgajatelji i duhovnici NBS-a i MSZ-a i okupljeni svećenici Zagrebačke nadbiskupije.

Prisjećanje povijesti

U uvodnim riječima nadbiskup Kutleša rekao je kako je Dan državnosti prilika za prisjećanje povijesnih trenutaka i postignuća naše Domovine, ali i trenutak zahvalnosti Bogu na daru slobode i neovisnosti koji svi državljani uživaju, a koji su omogućili branitelji. "U ovom misnom slavlju želimo povezati našu ljubav prema Domovini s našom ljubavi prema Bogu jer su ta dva aspekta duhovno i duboko povezana", rekao je zagrebački nadbiskup.

U svojoj homiliji, spominjući se konstituiranja Prvoga demokratski izabranoga višestranačkog Sabora 30. svibnja 1990., istaknuo je da "dok kao vjernici razmatramo te promjene koje uvelike utječu na ono što se obično naziva 'standardom i kvalitetom života' odnoseći se na naš tjelesni život, razložno je upitati što se u tih tridesetak godina dogodilo s dušom hrvatskoga naroda? Kuda idemo i kamo smo se uputili?" Zatim je razložio napredak u tri pitanja.

Propovjednik je prvo postavio pitanje "Jesmo li narod zahvalnosti i brige za opće dobro ili narod sveopćega kritizerstva i rušilačkoga individualizma?" te nastavio kako se u "kulturi blagostanja i pretjeranom brigom za 'životni standard', razmišljanje o Bogu, neprolaznim vrijednostima, tradiciji i općemu dobru čini nazadnim". Međutim, kazao je kako gubitak svjesnosti o tome da su nam život, drugi ljudi, materijalna dobra i stvoreni svijet darovani, rađa velikom nezahvalnošću. "Osjećaj zahvalnosti tada zamjenjuju osjećaji nadmoći i iskorištavanja. Tada se i ljude i stvari i prirodu izrabljuje; oni postaju tek sredstvima koja se rabe i zlorabe, iskoriste i odbace", rekao je zagrebački nadbiskup, a kako je izvijestio Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije.

Identitet naroda

Primijetio je kako se zahvalnost Bogu i čovjeku danas prerijetko nastoji prenositi i učiti u obitelji i društvu. "Na pijedestalu odgojno-obrazovnih procesa najčešće su tzv. izvrsnost i funkcionalnost. No, izvrsnost bez velikodušnosti, samokritičnosti i skromnosti duha, bez prepoznavanja i vrjednovanja napora drugih ljudi i institucija, bez preuzimanja odgovornosti za vlastite postupke i odgovornosti za druge, bez ispunjavanja svojih obveza prema zajednici, može biti jako razorno, jer mjerodavnima postaju jedino osobno mišljenje i osobni zahtjevi bez obveza", istaknuo je nadbiskup te nadodao kako je žurna potreba da odgojno-obrazovni procesi postanu i da se razvijaju kao vrijednosni.

Nadalje, tumačeći drugo pitanje "Jesmo li narod jasnoga ili bezličnoga identiteta?" naglasio je kako je "u vrijeme stvaranja hrvatske države bilo važno pozivati se na neotuđivo pravo naroda na svoju domovinu, na svoj jezik, na svoju povijest, na svoje ime, a danas se čini kako se još veći napor mora uložiti u promicanje i očuvanje svojih duhovnih korijena; u jačanje istine koja povijesnim događajima daje plodnost spomena; u obranu smisla kršćanskih simbola u javnome životu; u zaštitu prirodnih i drugih bogatstava te svega što tvori naš nacionalni identitet", rekao je, među ostalim, dodajući kako, ako želimo očuvati nacionalni identitet moramo "prikladnim zakonima i drugim mjerama promicati i štititi tu temeljnu jezgru društvenoga života – obitelj".

Država kao zrcalo društva

Na kraju homilije se osvrnuo na pitanje "Jesmo li narod kulture života ili narod pred izumiranjem?" te istaknuo kako je demografsko pitanje iznimno slojevito i teško je iscrpiti sve njegove vidike. "Izumiranje naroda nedvojbeno je posljedica i mnogih izvanjskih razloga, ali možda najviše 'mrtvoga' ljudskoga duha, opijenoga sebičnošću. Teško da netko ne vidi da bi Hrvatska po mnogočemu mogla biti puno poželjnija za život, ali promjene na ljestvici i u ustroju društvenih vrijednosti, osobito u odnosu na brak, obitelj i djecu uzimaju svoj danak. Kako bi i moglo biti drugačije, ako se mladima roditeljstvo predstavlja kao da ono nešto oduzima, sprječava, a ništa ne daje?", objasnio je na kraju zaključujući riječima Bl. Alojzija Stepinca: "Država je takva kakve su obitelji i pojedinci iz kojih je sastavljena kao tijelo od udova.' Ako grijesi i opačine rastaču obitelji, grijesi i opačine rastaču i državu i narod. Ako krjeposti cvatu u obiteljima, cvatu i u državi, odnosno narodu."

Na svečanom euharistijskom slavlju sudjelovali su i predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, ministri i ministrice u Vladi RH, predstavnici Hrvatske vojske te ostali predstavnici društva, kulture i znanosti.

J.M., KT