Vatikan

Kardinal Kasper kritizirao Müllerov "manifest"


Nakon što je u javnost dospio „Manifest vjere“ kard. Gerharda Müllera, bilo je onih koji su ga svesrdno odobravali, ali i onih koji su ga kritizirali. Među glasnim kritičarima je i kard. Walter Kasper.

Foto: Walter Kasper

Foto: Walter Kasper

U subotu 9. veljače kardinal Gerhard Ludwig Müllera objavio je na nekoliko svjetskih jezika takozvani Manifest vjere. Ubrzo je taj manifest dobio najmanje tri cjelovita prijevoda i na hrvatski jezik: Petra M. Radelja, Marija Glibića i Ane Naletilić. No, Müllerov manifest uz očito ignoriranje većine vatikanskih kurijalnih teologa dobio je i jednu oštru kritiku – Waltera Kaspera, još jednog umirovljenog njemačkog kurijalnog kardinala.

U izjavi za njemačke katoličke medije (KNA) bivši predsjednik Papinskog vijeća za ekumenizam kazao je kako smatra da je manifest zapravo Müllerov osobni stav i da on u njemu ne iznosi cjelovitu istinu vjere. U tom manifestu ima „rečenica koje svaki katolik može samo potvrditi“ – tvrdi Kasper upozoravajući ipak da u njemu ima i „poluistina“.

Budući da Müller na kraju svog proglasa piše o „prijevari Antikrista“, Kasper navodi da ga je to podsjetilo na Lutherovu kritiku Pape, te da ne želi vjerovati kako iza manifesta stoji netko tko piše protiv Pape. To bi, prema Kasperu, samo „moglo dovesti do konfuzije i podjela“, što bi uznemirilo Katoličku Crkvu. Müller s pravom ističe ispovijed vjere u Trojedinog Boga kao temeljnu razliku s drugim religijama, ali Kasper kaže kako „u isto vrijeme postoje i sličnosti u vjeri u jednog Boga, osobito s Hebrejima i muslimanima“, te postavlja pitanje: „Jesu li ove sličnosti, pogotovo danas, neosnovane za mir u svijetu i društvu?“

On nadalje optužuje Müllera za netočno navođenje Katekizma, budući da neke navodne citate o pričesti i celibatu on u Katekizmu uopće nije pronašao. U vezi s citatom o celibatu (KKC, br. 1 579), Kasper upozorava Müllera da je izbjegao riječ „normalerweise“ (hrv. „redovito“, „uobičajeno“), te ga podsjeća da u Katoličkoj Crkvi oduvijek postoje i oženjeni svećenici istočnih obreda, a od pontifikata pape Benedikta XVI. i neki bivši anglikanski pastori. „Iako sam osobno uvjeren da je potrebno ponovno i dublje razmišljati o značenju slobodno odabranog celibata, barem se ne može zabraniti rasprava o viri probati“, mišljenja je Kasper. Osim toga kaže da se mnogi vjernici mogu uvrijediti Müllerovom izjavom kako „savjest vjernika nije dovoljno formirana“. Uz to se pita kako razmišljaju žrtve zlostavljanja na rečenicu poput „Svećenik nastavlja otkupiteljsko djelo na zemlji“ koju Müller navodi bez ikakve diferencijacije.

Podsjećamo, kardinal Gerhard Ludwig Müller bivši je prefekt Kongregacije za nauk vjere (2012. – 2017.) kojemu papa Franjo nije produžio mandat na toj službi iako nije navršio kanonsku dob od 75 godina života. Kardinal Walter Kasper je pak bivši predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana (2001. – 2010.) koji je to prestao biti zbog navršene kanonske dobi.

KNA / KT