Vatikan

Novi misni obrazac: za brigu o stvorenom


Dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja i Dikasterij za bogoslužje i disciplinu sakramenata predstavili su u Tiskovnom uredu Svete Stolice 3. srpnja novi obrazac Rimskog misala posvećen „brizi za stvoreno“.

Sveta misa u prirodi, ilustracija

Sveta misa u prirodi, ilustracija

Kako piše Vatican news, na susretu s novinarima, uz glasnogovornika Svete Stolice Mattea Brunija, sudjelovali su: prefekt Dikasterija za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja kardinal Michael Czerny, DI i tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata mons. Vittorio Francesco Viola, OFM.

Obrazac Mise za „brigu o stvorenom“ (lat. Missæ „pro custodia creationis“), za koji su predstavljači rekli da je pripreman već tijekom pontifikata pape Franje, zahvaljujući suradnji među dikasterijima, bit će dodan u Mise „za različite potrebe i namjene“ (Missae „pro variis necessitatibus vel ad diversa“) Rimskoga misala koji već sadrži 49 misa i molitvi za različite potrebe i prigode: 20 ih se odnosi na Crkvu, 17 na društvo, a 12 na različite okolnosti.

Uz dvije važne obljetnice

Novi tekstovi, kako je objasnio kardinal Czerny, uklapaju se u kontekst dviju važnih obljetnica: znamenite Poruke za Svjetski dan mira koju je sveti papa Ivan Pavao II. potpisao prije 35 godina, 1990., pod naslovom Mir s Bogom Stvoriteljem, mir s cijelim stvorenim svijetom; te 10. obljetnice enciklike Laudato si' o brizi za naš zajednički dom, koju je potpisao papa Franjo 2015., a koja govori o integralnoj, a ne površnoj ili prividnoj ekologiji.

„Međutim, valja istaknuti da stvoreni svijet nije tema koju se dodaje, nego je ona uvijek prisutna u katoličkoj liturgiji. Jer, euharistija sjedinjuje nebo i zemlju, obuhvaća i prožima sve stvoreno. I kada se slavi, cijeli svemir zahvaljuje Bogu“, rekao je kardinal te uputio kako je svrha novog obrasca liturgijska i duhovna potpora, kao i „potpora zajednice u brizi koju svi trebamo pružiti prirodi, našem zajedničkom domu“. „Svi smo, naime pozvani biti vjerni upravitelji onoga što nam je Bog povjerio u našim svakodnevnim odlukama i javnim politikama, kao i u molitvi, bogoslužju i načinu na koji živimo u svijetu“, dodao je kard. Czerny.

Od kvatri do svijesti da čovjek nije Bog

Nadbiskup Violaje podsjetio kako Crkva već na određeni način njeguje brigu o stvorenom svijetu kroz molitve i tzv. Quattro tempora – ono što je u hrvatskom narodu poznato kao kvatre, odnosno četiri niza trodnevnoga posta i nemrsa, koji se održavaju na početku četiriju godišnjih doba.

„Njih će od sada regulirati biskupske konferencije, i glede vremena i glede načina, kako bi ih prilagodili različitim lokalnim situacijama i potrebama vjernika“, dodao je nadbiskup te potaknuo na odgovornost. „Mi nismo Bog. Zemlja nam prethodi i darovana nam je. Danas trebamo odlučno odbaciti ideju da se iz činjenice da smo stvoreni na sliku Božju i iz naloga da podčinimo zemlju može izvesti apsolutna vlast nad drugim stvorenjima. Čuvati, naime, znači štititi, njegovati, očuvati, održavati, nadgledati. Svaka zajednica može uzeti od zemlje ono što joj je potrebno za vlastiti opstanak, ali ima i dužnost zaštititi ju i jamčiti kontinuitet njezine plodnosti za buduće generacije“, potaknuo je tajnik Dikasterija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata te upozorio na narušeni sklad između Stvoritelja, čovječanstva i svega stvorenoga, prouzročen ljudskom željom zauzeti mjesto Boga. Iz toga, kako je objasnio proizlazi grijeh koji se očituje svom svojom destruktivnom snagom u ratovima, raznim oblicima nasilja i zlostavljanja, u napuštanju najslabijih, u napadima na prirodu. „Naprotiv, sklad sa svim stvorenjima može proizići jedino iz iskustva pomirenja koje omogućuje zajedništvo s Bogom i braćom“, istaknuo je nadbiskup Viola.

Razlog novog misnog obrasca

U Dekretu Dikasterija za bogoslužje i disciplinu sakramenata – koji je odobrio papa Leon XIV. a datiran je 8. lipnja, na svetkovinu Duhova – ističe se da se otajstvo stvorenoga svijeta, znak Gospodinove dobrohotnosti, poput dragocjenog blaga mora voljeti, štititi i istodobno unaprjeđivati, kao i prenositi iz generaciju u generaciju. „Međutim, u ovom vremenu čini se očitim da je djelo stvaranja ozbiljno ugroženo zbog neodgovorne uporabe i zloporabe dobara koja nam je Bog povjerio na brigu“, stoji u dokumentu iz kojega se otkriva i razloga zašto je osmišljen posebni obrazac mise.

Papa Leon XIV. će sljedeće srijede, 9. srpnja, predvoditi privatnu misu u Castel Gandolfu, u Borgu Laudato si’, tijekom koje će se prvi put koristiti novi obrazac mise za očuvanje stvorenoga svijeta.

KT