Osvrt na dokument Crkve „Gospodarska i financijska pitanja“


Riječ je o dokumentu kojeg je Kongregacija za nauk vjere u suradnji s Dikasterijem za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja objelodanila u svibnju 2018.

Dokumentom Oeconomicae et pecuniariae quaestiones, odnosno Gospodarska i financijska pitanja Kongregacija za nauk vjere, čija se nadležnost proteže također na pitanja moralne naravi, u suradnji s Dikasterijem za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, želi pružiti neka temeljna promišljanja i pojašnjenja u prilog takvom napretku i razvoju te obrani ljudskog dostojanstva.

U dokumentu su sadržana „razmišljanja vezana uz etičko razlučivanje nekih aspekata današnjega ekonomsko-financijskog sustava“. Dokument je na hrvatskome jeziku, u izdanju Kršćanske sadašnjosti, objavljen 2019.

„Ekonomska i financijska pitanja danas privlače pozornost kao nikada prije zbog sve većeg utjecaja financijskih tržišta na materijalno blagostanje velikog dijela čovječanstva“, čitamo u Uvodu ovoga dokumenta. Tu se nadalje podastiru odgovori na dva pitanja „zašto“. Prvo glasi: Zašto je Kongregacija za nauk vjere prionula izradi dokumenta koji se ne dohvaća izravno vjere, nego ekonomije i financija? Zato što je Kongregacija zadužena i za pitanja morala, a gospodarstvo i financijski poslovi povezani su s pitanjima morala i etike te bivaju obuhvaćeni poslovnom etikom, granom primijenjene etike koja proučava što je dobro i ispravno u poslovanju pojedinaca i poduzeća. U tome se smislu čini prikladnim citirati završne rečenice Uvoda:

„Ovim dokumentom, Kongregacija za nauk vjere, čija se nadležnost proteže također na pitanja moralne naravi, u suradnji s Dikasterijem za promicanje cjelovitoga ljudskog razvoja, želi pružiti neka temeljna promišljanja i pojašnjenja u prilog takvom napretku i razvoju te obrani ljudskog dostojanstva. Napose se osjeća potreba da se ponudi etičko razmišljanje o određenim aspektima financijske intermedijacije, koja, svaki put kada je bila lišena odgovarajućih antropoloških i moralnih temelja, ne samo da je iznjedrila očigledne zloporabe i nepravde već se pokazalo da može stvoriti i sustavne globalne krize. Riječ je o jednom razlučivanju koje se nudi svim muškarcima i ženama dobre volje.“ (br. 6)

Nadaje se i drugo pitanje, znatno dublje i obuhvatnije – Zašto se Crkva uopće zaokuplja tim temama? – a vjerodostojan odgovor na nj možemo pronaći u ovim uvodnim rečenicama: „Cjelovito unaprjeđenje svake osobe, svake ljudske zajednice i svih ljudi, krajnji je obzor onoga općeg dobra koji si Crkva, kao 'sveopći sakrament spasenja', postavlja kao zadatak koji treba ostvariti. U toj punini dobra, koja ima svoj izvor i krajnje ispunjenje u Bogu i u punini je objavljena u Isusu Kristu, u kojem se ostvaruje rekapitulacija svega (usp. Ef 1,10), sastoji se krajnji cilj svakoga crkvenog djelovanja. To je dobro klica onoga Božjeg kraljevstva koje je Crkva pozvana naviještati i uspostavljati na svim područjima ljudskog poduzetništva i poseban je plod one ljubavi koja se, kao glavni put crkvenog djelovanja, izražava također na društvenom, građanskom i političkom području.“ (br. 2.)

Kako prenosi Vatican News, dokument ističe da je profit dopušten, ali uzimajući u obzir tri načela. „Nijedan profit zapravo nije legitiman ako ne ispunjava svrhu cjelovitog promicanja ljudske osobe, univerzalne namjene dobara i preferencijalne opcije za siromašne“, stoji u Dokumentu gdje je zatim istaknuto da su to „tri načela koja se uzajamno podrazumijevaju i nužno jedno na drugo upućuju kako bi se izgrađivao svijet koji će biti ravnopravniji i solidarniji“. Nadalje čitamo: „To je razlog zbog kojeg se nijedan napredak u ekonomskom sustavu ne može smatrati napretkom ako se mjeri isključivo parametrima količine i učinkovitosti u stvaranju profita, već se treba mjeriti i na temelju dobrobiti i kvalitete života koju stvara i društvene protežnosti blagostanja koje širi, a koje se nikako ne smije jednostavno ograničiti na materijalne aspekte. Opravdanost pojedinoga ekonomskog sustava mjeri se ne samo kvantitativnim rastom razmjena nego i njegovom sposobnošću da stvara razvoj cjelokupne osobe i svake osobe.“ (br. 10)

Valja svesrdno pozdraviti dokument Oeconomicae et pecuniariae quaestiones, koji traži načine i pokazuje putove izgradnji gostoljubivih i inkluzivnih društava u kojima „ima mjesta za najslabije i gdje se bogatstva koriste za dobro sviju, mjesta gdje je čovjeku lijepo živjeti i lako se nadati“ (br. 17).

KT