Pozivajući se na simbol Kanade, javorov list, Papa je kazao kako "bogato raznobojno lišće javorova stabla podsjeća na važnost cjeline, važnost razvoja ljudskih zajednica koje nisu homologne, već istinski otvorene i uključive", podsjećajući time dužnosnike na važnost učenja od autohtonih stanovništava, slušanja, dijaloga, multikulturalizma, brige o najranjivijima i o zajedničkome domu

Vrijedna učenja autohtonih stanovništva

"Javorovo drvo čuva sjećanje mnogih prošlih generacija – autohtoni su narodi iz njega vadili javorov sok, čineći iz njega sirupe. To pokazuje njihovu radišnost i stalnu brigu za očuvanje zemlje i okoliša, u vjernosti skladnoj viziji stvaranja kao otvorene knjige koja uči čovjeka ljubiti Stvoritelja i živjeti u simbiozi s drugim živim bićima", napomenuo je Papa dodavši kako možemo mnogo naučiti iz te sposobnosti pozornog slušanja Boga, osoba i prirode, što nam je itekako potrebno usred vrtoglavog tempa današnjeg svijeta. "Potrebno je slušati i razgovarati jedni s drugima, kako bismo odstupili od prevladavajućeg individualizma, od ishitrenih prosudbi, raširene agresivnosti i iskušenja da se svijet podijeli na dobre i loše!", rekao je Sveti Otac.

Veliki javorov list, koji upija zagađeni zrak i zauzvrat ispušta kisik poziva na divljenje ljepoti stvaranja te da cijenimo zdrave vrijednosti prisutne u autohtonim kulturama. "Oni nas mogu nadahnuti i pomoći u liječenju štetnih sklonosti iskorištavanju – ne samo svega stvorenoga, nego i vremena i odnosa", dodao je.

Molba za oproštenje

Govoreći o patnjama koje su autohtoni narodi doživjeli, Papa je ponovno zatražio oproštenje za zlo koje su učinili kršćani. "Izražavam svoj duboki sram i tugu te, zajedno s biskupima ove zemlje, ponavljam svoju molbu za oproštenje za zlo koje su toliki kršćani učinili protiv autohtonih naroda. Za sve to molim za oprost. Tragično je kada se neki vjernici, kao što se događalo u tom razdoblju povijesti, prilagođavaju konvencijama svijeta, a ne evanđelju", rekao je poglavar Katoličke Crkve.

Kršćanska vjera imala je bitnu ulogu u oblikovanju najviših ideala Kanade, koju karakterizira želja za izgradnjom bolje zemlje za sve njezine ljude. "Potrebno je, priznajući svoje pogreške, raditi zajedno kako bismo postigli cilj koji svi dijele: promicati legitimna prava domorodačkog stanovništva i raditi u korist procesa ozdravljenja i pomirenja, napomenuo je Papa.

Sveta Stolica i lokalne katoličke zajednice konkretno su zauzete u promicanju autohtonih kultura putem specifičnih i primjerenih oblika duhovne pratnje koji uključuje pozornost na njihove kulturne tradicije, običaje, jezike i obrazovne procese, u duhu Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima autohtonih naroda, dodao je papa Franjo nastavljajući kako mu je želja obnoviti odnos između Crkve i autohtonih naroda Kanade.

Ideološka kolonizacija

Rimski biskup je kazao kako povijest "patnje i prezira", plod kolonijalnoga mentaliteta, ne zacjeljuje lako, navodeći kako valja osvijestiti da kolonizacija i dalje postoji – u mnogim je mjestima preobražena i prikrivena. Istaknuo je kako je takav je slučaj s oblicima ideološke kolonizacije, napominjući da postoje brojne takve kolonizacije koje se sukobljavaju sa stvarnošću života, guše prirodnu privrženost naroda njihovim vrijednostima i pokušavaju iskorijeniti njihove tradicije, povijest i vjerske veze.

"Takav mentalitet, drsko misleći kako su mračne strane povijesti iza nas, postaje otvoren 'kulturi otkazivanja' koja bi osudila prošlost isključivo na temelju nekih suvremenih kategorija. Rezultat je kulturna moda koja otklanja razlike, čineći sve istim, koja se pokazuje netolerantnom prema razlikama i usredotočena je na sadašnji trenutak, na potrebe i prava pojedinaca, dok često zanemaruje svoje dužnosti u odnosu na najslabiju i najranjiviju među našom braćom i sestrama: siromahe, migrante, starije, bolesne i nerođene", upozorio je Papa dodajući kako javorov list podsjeća na važnost cjeline i razvoja ljudskih zajednica koje nisu homologne, već istinski otvorene i uključive.

Autohtoni narodi mogu nas poučiti o brizi i zaštiti obitelji

 Nadalje, papa Franjo je naglasio kako su upravo obitelji ključna jedinica društva kroz koju "prolazi budućnost čovječanstva". Ona je prva konkretna društvena stvarnost, no ugrožena je mnogim čimbenicima: obiteljskim nasiljem, ubrzanim tempom rada, individualističkim načinom razmišljanja, grubim karijerizmom, nezaposlenošću, usamljenošću i izolacijom mladih, napuštenošću starih i nemoćnih. "Autohtoni narodi imaju mnogo toga što nas mogu naučiti o brizi i zaštiti obitelji", istaknuo je Sveti Otac.

Liječiti neprijateljstvo, ekstremizam i mržnju

U ratu, vojnici su javorovo lišće koristili za zavoje i za ublažavanje rana. "Danas, pred besmislenom ludošću rata, ponovno imamo potrebu liječiti oblike neprijateljstva i ekstremizma i liječiti rane mržnje", rekao je. Ponovno je naglasio kako utrka u naoružanju i strategije odvraćanja neće donijeti mir i sigurnost, te da su potrebne  kreativne i dalekovidne politike koje su sposobne ići izvan kategorija opozicije kako bi dale odgovore na globalne izazove.

Globalni izazovi

Veliki izazovi našeg vremena, poput mira, klimatskih promjena, posljedica pandemije i međunarodnih migracijskih kretanja, imaju jedan zajednički nazivnik: globalni su; tiču se svakoga, primijetio je Sveti Otac. "Budući da svi oni pokazuju na potrebu sagledavanja cjeline, politika ne može ostati zatočena u stranačkim interesima. Moramo moći gledati, kako poučava mudra domorodačka tradicija, sedam generacija unaprijed, a ne na svoju neposrednu korist, na sljedeće izbore ili potporu ovog ili onog lobija." Kako bismo sačuvali pamćenje i mudrost, Papa je kazao da je potrebno slušati starije, no da bismo nastavili prema budućnosti, treba prigrliti i snove mladih." Zaslužuju bolju budućnost od one koju im pripremamo; zaslužuju biti uključeni u odluke o izgradnji današnjeg i sutrašnjeg svijeta, a posebno o zaštiti našeg zajedničkog doma; u tom smislu, vrijednosti i učenja autohtonih naroda su dragocjeni", istaknuo je.

Multikulturalizam Kanade

U skicama dostavljenima za izradu kanadske zastave, skoro su sve sadržavale javorov list. Konvergencija oko tog zajedničkog simbola potaknula je Papu na promišljanje o ključnoj riječi za sve Kanađane: multikulturalizam.

"Svojim višestrukim vrhovima i stranicama, javorov list nas podsjeća na poliedar; to nam govori da ste ljudi sposobni za uključivanje, tako da novopridošlice mogu pronaći mjesto u tom višestrukom jedinstvu i dati mu svoj osoban doprinos."

Stalan je to izazov, kazao je Papa, zahvaljujući Kanađanima i na velikodušnome prihvaćanju mnogih ukrajinskih i afganskih migranata. Potrebno je nadići retoriku straha na useljenike i da im se, u skladu s mogućnostima zemlje, pruži konkretna prilika da se odgovorno uključe u društvo.

Briga za najslabije

Zaključujući svoj govor, papa Franjo ponovno je podsjetio na potrebite, "beskućnike koji se oslanjaju na crkve i socijalne samoposluge kako bi dobili pomoć i utjehu", kojih ima u velikom broju i u Kanadi. Braća su to i sestre koje nas potiču da razmislimo o hitnosti ispravljanja "radikalne nepravde koja zagađuje naš svijet". U sjevernoameričkoj zemlji, zaključio je Papa, čak je i među domorodcima velika stopa siromaštva, niska razina obrazovanja i otežani pristup domovima i  zdravstvenoj skrbi. Otuda Papin poticaj na donošenje "ekonomskih i društvenih izbora usmjerenih na dijeljenje i brigu za potrebite". "Samo radeći zajedno možemo odgovoriti na hitne izazove današnjice", zaključio je Papa.

Kako javlja Vatican News, Sveti Otac se na kraju posjeta upisao u Knjigu časti Citadelle de Québec.

J.M., KT