Papa europskim biskupima
sub, 05. listopada 2019. 18:25
Papa Franjo poslao je poruku predsjedniku Vijeća europskih biskupskih konferencija kardinalu Angelu Bagnascu u povodu plenarne skupštine koja se od 3. do 6. listopada održava u Santiagu de Composteli, o temi „Europa, vrijeme buđenja? Znakovi nade“.
To je tema koju Papa u poruci opisuje kao važan izazov za razmišljanje o putovima kojima se može krenuti, kako bi se Starom kontinentu ponovo dalo ono što je, čini se, već odavno izgubio. Papa je sudionike odmah pozvao da traže znakove nade, pa i one male koji su sinonimi novoga života.
Mnogi su često sakriveni, premda nas nerijetko vode tako da toga nismo svjesni, napisao je Sveti Otac i primijetio: Vidimo ih kako počinju od zabrinutosti mnoge naše braće prema onima koji trpe, potrebitima, osobito bolesnima, zatvorenicima, siromašnima, migrantima i izbjeglicama, kao i sa zauzetošću na kulturnom području osobito u odgoju najmanjih koji su budućnost Europe. No među svim mogućim putovima, papa Franjo je u poruci preporučio put ljubavi koja je kršćanima učiteljica, opisujući je kao najveći protuotrov protiv sklonosti našega vremena, punog razdiranja i suprotnosti.
To je milosrdna ljubav koja znači gledati drugoga kao osobu, pomagati mu kada je u potrebi, kao što sam Isus uči: „Bio sam gladan i dadoste mi jesti, bio sam žedan i dadoste mi piti, bio sam stranac i prihvatili ste me, gol i obukoste me, bolestan i posjetili ste me, bio sam u zatvoru i došli ste vidjeti me“, napisao je Papa i istaknuo: Milosrdna ljubav otvara i daje da se diše, suprotno od populizama. Populizmi koje vidimo kako se šire u ovim vremenima, podržavaju se neprestanim traženjem suprotnosti koje ne otvaraju srce, dapače zatvaraju ga u zidove srdžbe koja guši.
Međutim, milosrdna ljubav otvara i daje da se diše. Ona ne suprotstavlja osobe, nego vidi da se u potrebama najslabijih odražavaju potrebe svakoga od nas, jer smo svi pomalo potrebiti i slabi, napisao je Sveti Otac i zatražio od sudionika skupa da budu svjedoci vjere koja se nikada ne prenosi prozelitizmom, nego privlačnošću; da budu otvoreni novosti Duha Svetoga, bez ponovnog prikazivanja obrazaca iz prošlosti. Govoreći o gradu Santiagu kao vrlo simboličnom mjestu za ponovno otkrivanje velikog bogatstva ujedinjene Europe u njezinoj vjerskoj i kulturnoj tradiciji, Papa je predložio tri svetice koje je sveti papa Ivan Pavao II. 1999. godine proglasio suzaštitnicima Europe.
Sveta Brigita iz Švedske, sveta Katarina Sijenska i sveta Terezija Benedikta od križa, napisao je papa Franjo, žene su koje nam pokazuju milosrdnu ljubav proživljenu u obitelji, koja je temelj svakog ljudskog društva, i kao služenje bližnjemu u istini i žrtvi. Samo prigibanjem nad rane onih koji su izgubljeni, bespomoćni i marginalizirani, kao što su one učinile, Crkva će moći obnoviti svoju zauzetost za izgradnju Europe.
Zauzimajući se za novi humanizam koji je u stanju dijalogizirati, integrirati i vrednovati ono što je najvrijednije u tradiciji Starog kontinenta, moći ćemo od Europe napraviti obitelj naroda, zemlju mira i nade. Tome pridonosi i zaštita života i ljudskog dostojanstva, promicanje obitelji i poštovanja temeljnih ljudskih prava, zaključio je u poruci Sveti Otac, a izvijestio je Vatican News.
KT