Papa Franjo:

Rat u Ukrajini je besmislen


Papa Franjo susreo se u ponedjeljak, 21. kolovoza u Vatikanu s izaslanstvom odvjetnika iz zemalja članica Vijeća Europe te tom prigodom najavio da piše drugi dio enciklike Laudato si'. Osudio je tendenciju traženja sve više individualnih prava.

Stalna je zabrinutost pape Franje za Ukrajinu. Nakon više puta ponovljenih apela tijekom nedjeljnih nagovora, audijencija i kateheza srijedom, i u ponedjeljak, 21. kolovoza, susrevši se u biblioteci Apostolske palače sa skupinom odvjetnika iz zemalja članica Vijeća Europe, koje su 11. lipnja 2022. u Beču potpisale zajednički apel, Papa je ponovno sa zabrinutošću osudio taj – kako je rekao – besmisleni rat.

Vladavina prava i neovisnost pravosuđa

Osvrćući se na aktualni europski kontekst, Sveti je Otac istaknuo ono što je navedeno u Apelu iz Beča, tekstu koji potiče države članice da se zauzmu u korist vladavine prava i neovisnosti pravosuđa. „Vladavina prava ne može nikada biti predmet ni najmanje iznimke, pa ni u vremenu krize. Vrijeme društvene, gospodarske, identitetske i krize sigurnosti izazov su za zapadne demokracije da djelotvorno odgovore, ostajući pritom uvijek vjerne svojim načelima“, istaknuo je te dodao

 „Opasnost je, naime, u tomu da strah od nemira i nasilja te potreba za učinkovitim reagiranjem na izvanredne situacije, dovedu do iskušenja da se vladavina prava barem privremeno ograniči u potrazi za lakim i brzim rješenjima“.

Rad na drugom dijelu enciklike Laudato si'

Govoreći izvan unaprijed predviđenoga teksta, rimski je biskup najavio da piše drugi dio enciklike Laudato si', kako bi ju nadopunio osvrtom na aktualne probleme. Potaknuo je pritom prisutne da se zauzmu za regulatorni okvir u korist zaštite okoliša.

Dostojanstvo osobe nalazi se u njezinim transcendentnim korijenima

Papa Franjo je, javlja Vatican News, potom upozorio na današnju tendenciju traženja sve više individualnih prava ne uzimajući u obzir činjenicu da je svako ljudsko biće povezano s društvenim kontekstom u kojemu su njegova prava i dužnosti povezani s pravima i dužnostima drugih i s općim dobrom samoga društva.

„Ljudsku osobu valja staviti u središte, a ne na milost i nemilost mode i moći trenutka. Temelj dostojanstva ljudske osobe nalazi se u njezinim transcendentnim korijenima, koji zabranjuju svako njegovo kršenje“, naglasio je te upozorio kako se sve više širi pogrješno shvaćanje ljudske naravi i ljudske osobe, shvaćanje koje slabi samu njezinu zaštitu i postupno otvara za teške zloporabe pod krinkom dobra.

J.Vr.,KT