Predavači su bili apostolski upravitelj Splitsko-makarske nadbiskupije mons. Želimir Puljić i profesor Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Splitu  prof. dr. sc. Ivan Bodrožić.

Prvi radni dana skupa, 10. listopada, sudionici su započeli svetom misom koju je predvodio vrhbosanski nadbiskup metropolita i predsjednik Vijeća HBK i BK BiH za inozemnu pastvu mons. Tomo Vukšić. Umjesto propovijedi pročitao je pismo pape Franje upućeno svećenicima Rimske biskupije, kao duhovni poticaj na početku pastoralnog skupa. Posebno je naglasio dio iz Papina pisma u kojem se govori o svećenikovoj borbi protiv klerikalizma i svjetovnosti: "Moramo se ugledati upravo na Isusa, na sućut s kojom On gleda na našu ranjenu ljudskost, na besplatnost kojom je ponudio na križu svoj život za nas. Evo svagdanjeg protulijeka svjetovnosti i klerikalizmu: gledati raspetoga Isusa, svaki dan usmjeravati pogled na Onoga koji se ispraznio i ponizio do smrti (usp. Fil 2,7-8). Prihvatio je poniženje da nas podigne iz padova i oslobodi nas od sile zla. Na taj način, gledajući Isusove rane, gledajući Njega ponižena, učimo kako smo pozvani ponuditi sami sebe, postati kruh koji se lomi za gladne, dijeliti put zajedno s umornima i potlačenima. To je svećenički duh: učiniti se slugama naroda Božjega, a ne gospodarima, prati noge svojoj braći, a ne ih gaziti svojim nogama."

Nakon misnoga slavlja, sudionici pastoralnog skupa zazvali su Duha Svetoga, nakon čega je nazočne kao organizator pozdravio delegat za hrvatsko dušobrižništvo u Njemačkoj vlč. Ivica Komadina, prenijevši i pozdrave sudionicima koje je uputio vlč. dr. Tomislav Markić, nacionalni ravnatelj za Hrvate u inozemstvu koji zbog drugih obaveza nije bio u mogućnosti prisustvovati skupu.

Uime Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije BiH, pozdrav je uputio i mons. Vukšić zaželjevši da sve hrvatske dušobrižnike u zapadnoj Europi Bog podrži u njihovu radu za dobrobit naroda Božjega.

Nacionalni ravnatelj za dušobrižništvo stranaca pri Njemačkoj biskupskoj konferenciji dr. Lukas Schreiber se također obratio sudionicima istaknuvši kako je u današnjem njemačkom društvu pitanje migracija vrlo važno te kako Hrvatske katoličke zajednice svojim postojanjem, radom i nazočnošću u Njemačkoj mogu puno doprinijeti izgradnji društva i Crkve naglasivši pri tome kako Crkva u Njemačkoj u mnogočemu može učiti od Hrvatskih katoličkih misija.

Nakon uvodnih pozdrava, prof. dr. sc. Bodrožić održao je predavanje na temu Rasuđivati vrijeme i znakove života u kojem je govorio o znakovima vremena, istaknuvši pritom kako iz kršćanske perspektive znakove vremena treba iščitavati polazeći od Krista koji je temeljni znak od kojeg se treba živjeti i kojeg treba naviještati.

Mons. Puljić održao je predavanje na temu Oholi Pavao iz Tarza u školi poniznosti pred Damaskom. U svom izlaganju, govorio je o Pavlovom početnom djelovanju protiv kršćana, do susreta s Gospodinom pred vratima Damaska i kasnijom suradnjom s apostolima.

Prof. Bodrožić je održao još jedno predavanje na temu Mjesto Božje Mudrosti i Istine u svijetu spoznaja u kojem je razrađivao realitet znanja odnosno neznanja u prosvjetiteljskoj i modernoj misli, suprostavivši tim idejama kršćansku perspektivu spasenjskog znanja koje nije tek hrpa informacija, nego živa istina i neponovljivo božansko znanje, ne tek puka teorija, nego Osoba Isusa Krista koji je Istina i Mudrost.

Poslije predavanja, prof. Bodrožić je predvodio pokorničko bogoslužje nakon kojega su sudionici imali priliku pristupiti sakramentu ispovijedi.

U srijedu, 11. listopada, sudionici su započeli dan svetom misom, a uslijedila su predavanja mons. Puljića na temu Bolan razlaz‘ s Barnabom otkrio je i rodio Europu u kojem je mons. Puljić govorio o razlazu svetog Pavla i Barnabe te Pavlovom prelasku u Makedoniju na europsko tlo koji je bio početak propovijedanja Radosne vijesti na europskom kontinentu. Aktualizirajući Pavlovo propovijedanje, nadbiskup je naglasio kako je posebno važno i u današnjem vremenu naglašavati identitet Europe koji je u korijenu kršćanski identitet, podsjetivši na djelo pape Ivana Pavla II. koji je bio uvjeren da je prosperitet Europe moguć jedino ukoliko ostane vjerna velikoj baštini i vrijednostima kršćanstva.

Prof. Bodrožić je i drugoga dana održao predavanje, a tema je bila Spaljena Božja ljubav u požaru profanih ljubavi. Razmišljao je o ljubavi koja je na neki način u suvremenom svijetu banalizirana i kojoj treba suprotstaviti kršćansku ljubav. Tako je prof. Bodrožić dao nekoliko primjera kako suvremeni svijet nudi dijametralno suprotan pogled na ljubav od onoga kršćanskog te umjesto slobode za ljubav, propagira slobodnu ljubav, umjesto božanske ljubavi, nudi ljudsku, odnosno demonsku ljubav, umjesto čiste ljubavi, ljubav koja onečišćuje, umjesto revolucije ljubavi, svijet nudi seksualnu revoluciju koja je usmjerena protiv ljubavi, umjesto sebedarne i kristocentrične ljubavi, svijet navješćuje posesivnu i egocentričnu ljubav. Afirmiranjem takve svjetske ljubavi, rezultiralo je time da se grijeh naziva ljubavlju u kojem požuda, strast i sjetilnost spaljuju ljudsku moć za spoznavanjem istinske božanske ljubavi.

Posljednjeg dana pastoralnog skupa, 12. listopada, nakon svete mise, prof. Bodrožić je održao predavanje na temu Vjera u Boga u poplavi religija u kojem je detektirao opasnosti katoličke vjere pred izazovom suvremenog sinkretističkog procvata religioznosti koji je sposoban biti dijelom svake religioznosti. Takve pojave religioznosti jednostavno svode vjeru Crkve na religiju, a Boga na jednog od bogova ljudskog panteona. Prof. Bodrožić je naglasio kako je velika uloga svećenika čija je zadaća vratiti Boga s margina u središte života te živjeti živi odnos vjere prema Bogu kako bi se pred nasrtajima sinkretističkog oblika religioznosti sačuvala vjera Crkve.

Nakon predavanja održan je okrugli stol na kojem su sudionici postavljali pitanja predavačima, ali i govorili o svome iskustvu života u Njemačkoj, problemima s kojima se susreću u njemačkom društvu i rada u Hrvatskim katoličkim misijama.

Također je dogovoreno da će sljedeći pastoralni skup svećenika, đakona i pastoralnih djelatnika zapadne Europe biti održan u listopadu 2024. u Zagrebu.

J.M., KT