Zaustavi se, čovječe

Ljubav je vječna

sub, 29. svibnja 2021. 19:40

„Ljubav je vječna i o njoj priče kruže ...“, kaže jedna predivna pjesma, balada o ljubavi dvoje mladih, siromašnih, ali sretnih u svojoj vjernoj ljubavi – Stipe i Ane. Je li ljubav zaista vječna? Ima li išta vječno na ovome svijetu?

Piše: Anto Orlovac, Katolički tjednik

Usporedimo malo Božju riječ u Svetom pismu i svoje ljudsko iskustvo!

„Ljubav nikad ne prestaje“, kaže sveti apostol Pavao (1Kor 13,8).

„Bog je Ljubav“, kaže sveti apostol Ivan (1Iv 4,16).

„Bog je vječan, nema ni početka ni kraja“, uči nas katolički Katekizam.

Dakle, ljubav je vječna. To nam jasno pokazuje ovaj neznatno prošireni silogizam.

U redu, to je tako kada se radi o Bogu. A kada je riječ o čovjeku? Svaki koji istinski nekoga voli boji se da smrt ne poremeti i ne prekine veze ljubavi s voljenom osobom. Međutim, ni smrt nije u stanju prekinuti veze ljubavi. Ljubav je jača. Naši nas pokojni ne zaboravljaju, ne ostavljaju, jer oni smrću ne nestaju; oni su nam nakon smrti još bliži te nas još čvršće i jasnije vole.

Istina, mi polazimo od svoga iskustva koje nam kaže da ljudska ljubav nerijetko zna i prestati. Pa i ona koju smo vječnom nazivali, osobito u vremenu zaljubljenosti. A kada to ona prestane? I što to zapravo prestane: ljubav ili nešto drugo? Prestane kada smo se u nekog teško razočarali, ali to je moguće samo onda ako smo ga zamišljali idealnim, a on to nije. Idealna čovjeka bez pogreške jednostavno nema. „Tko traži savršenu ženu i konja bez greške, živjet će sam i ići će pješke“, sjajan je aforizam koji sam negdje pročitao. (Vrijedi, dakako, i za muškarce.) Čovjek nikada nije idealan, savršen, bez „felera“. Miješamo pojmove ograničenog (ljudskog) i apsolutnog (božanskog). Zato nam se čini da je ljubav prestala. A mi smo samo uvidjeli što smo već morali znati, da ništa stvoreno nije savršeno, nego nužno ograničeno.

Ako ljubav prestane, onda je to najbolji znak da i nije bila prava ljubav. Nerijetko je ono što ljubavlju zovemo idealiziranje, traženje sebe u drugome, traženje svoje ugode, svoga užitka, svoje koristi, a to su zapravo sve podvrste sebičnosti. A sebičnost je smrt ljubavi. Sebičan čovjek nije sposoban za ljubav.

Naši su pokojni u Bogu, a to znači u Ljubavi, u punini ljubavi. Zato nas oni koji su smrću prešli u vječnost još više vole. Vole nas vječnom ljubavlju. Nisu nas zaboravili. Tako su nam oni samo još bliži. Mi imamo svoje vlastite anđele kod Boga. A Gospodin naš Isus rekao bi, kao onda Lazarovoj sestri Marti: „Vjeruješ li ovo?“ Kršćanin vjeruje da je ljubav doista nešto božansko, trajno, neprolazno i neuništivo. Vjeruje u Boga koji je Ljubav.

Izdvojeno

Homilija

sub, 18. tra. 2026. 09:18

TREĆA USKRSNA NEDJELJA A

Temelj naše vjere jest sigurnost da je Isus uskrsnuo. Isus iz Nazareta je umro, no Bog ga je uskrisio te tako potvrdio njegovu poruku.

Podijeljen sakrament krizme za tri sarajevske župe

BiH

sub, 18. tra. 2026. 14:27

Podijeljen sakrament krizme za tri sarajevske župe

U subotu, 18. travnja vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić u župi Presvetog Trojstva Novo Sarajevo podijelio je sakrament krizme za 34 kandidata iz tri župe: Novo Sarajevo, Novi Grad i Briješće.

Razmišljanje

sub, 18. tra. 2026. 09:49

Neka ih tamo daleko…

Jasno je kako Milanović nije imao kud doli odgoditi summit na Brijunima i tako spriječiti Vučićev ulazak u Hrvatsku. Još je, naime, 2022., odgovarajući na Vučićevu tezu o ustašizaciji Hrvatske, uzvratio kako je u Hrvatskoj ustaša jako malo – a u Srbiji četnika koliko hoćeš. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo.