Je li Donald Trump (uopće) kršćanin?!


Još prije četiri godine, kada je kontroverzni republikanski pretendent na Bijelu kuću prijetio gradnjom zida na meksičkoj granici, Sveti Otac je upozorio kako osoba koja tako razmišlja nije kršćanin. U međuvremenu se Trump etablirao kao savršen kandidat ekstremnih ateista i sekularista za opravdanje njihove mržnje prema kršćanima.

Trumpovo kontroverzno „slikanje“ s Biblijom

Trumpovo kontroverzno „slikanje“ s Biblijom

Piše: Josip Vričko

 U veljači prije četiri godine Donald Trump je u predizbornoj kampanji najavio kako će pobijedi li na izborima, izgraditi zid na granici s Meksikom. Žurno mu je uzvratio papa Franjo,i to baš na povratku iz Meksika u Vatikan. „Osoba koja samo razmišlja o podizanju zidova, gdjegod oni bili, a ne o gradnji mostova, nije kršćanin. Toga nema u evanđelju“, poručio je Papa naglasivši kako, ipak, ne želi savjetovati američkim katolicima da glasuju za Trumpa ili ne.

Papa i Trump na distanci

Jasno, nije trebalo dugo čekati na repliku tadašnjeg pretendenta na Bijelu kuću. „Sramotno je kad vjerski vođa dovodi u pitanje nekog pojedinca. Nijedan vođa, a osobito vjerski ne bi si smio uzeti za pravo propitivati religiju ili vjeru nekog čovjeka“, kazao je taj (i onda) kontroverzni republikanac napavši usput i Meksiko tvrdnjom kako je tamošnja Vlada uvjerila Svetog Oca kako on nije dobar čovjek.

„Njima odgovara da su Papa i Trump na distanci“, dometnuo je, vidjet ćemo malo kasnije, budući predsjednik SAD-a. „U to ne želim biti uvučen. Samo kažem da taj čovjek nije kršćanin ako govori takve stvari. No, moram vidjeti je li on to rekao na takav način i u tom smislu dopuštam mogućnost pogreške“, pojasnio je Papa svoj stav. No, pogreške nije bilo.

A, evo, danas je američki predsjednik iznova tema, i to, dakako, ne samo Papina. Početkom lipnja Sveti Otac osvrnuo se na Općoj audijenciji na višednevne prosvjede u Americi nakon ubojstva Georgea Floyda.

„Draga braćo i sestre iz Sjedinjenih Američkih Država, s velikom zabrinutošću pratim bolne socijalne nemire koji se ovih dana događaju u vašoj zemlji nakon tragične smrti gospodina Georgea Floyda. Dragi prijatelji, ne smijemo tolerirati i zatvarati oči pred bilo kojom vrstom rasizma ili isključivosti, a pretvarati se da branimo svetost svakog ljudskog života“, poručio je Papa američkim katolicima, a „između redova“ i američkom predsjedniku.

Slijedom čega treba se sjetiti i teksta Davida Robertsa objavljenog u Christian Todayu u prosincu 2017. Taj autor, naime, konstatira kako ekstremni ateisti i sekularisti uživaju u objavljivanju „činjenica“ (sa ili bez navodnika, op. a.) o desničarskom, rasističkom, seksističkom kršćaninu, dodavši kako je Trump, u biti, savršen kandidat za opravdanje njihove mržnje prema kršćanima.

„U drugu ruku, postoje kršćani koji smatraju da je Trump naš kandidat, onaj kojega je odabrao Bog“, piše Roberts te potom iznosi svoj decidirani stav: „Donald Trump nije kršćanin, tako da ne može biti kršćanski predsjednik. Pitam se zašto ga ljudi smatraju kršćaninom kada ne pokazuje da poznaje Krista, niti da ga slijedi? Nije pokazao da uistinu vjeruje u Krista. Ovo nije velik problem za mene kada je riječ o njemu kao predsjedniku, ali kada je riječ o njemu kao ljudskom biću, tada se molim za njegovo spasenje… Kršćani koji su glasovali protiv Billa Clintona zbog njegova moralnog karaktera, a glasovali su za Trumpa unatoč njegovu moralnom karakteru, nisu jako konzistentni.“

Je li predsjednik vidio Bibliju – ranije?!

Ove su Robertsove riječi naročito aktualne ovih dana kada je američki predsjednik svakodnevno u središtu pozornosti, što njemu, kao bivšoj reality zvijezdi, odgovara. Što, međutim, nikako ne znači i da se dobro snalazi u realnoj situaciji poput aktualne. Usred nemira diljem SAD-a, koji su došli i pred njegova vrata, Trump se skrio u bunker ispod Bijele kuće i prijetio kako će poslati vojsku i tako ugušiti sve nerede u zemlji.

Kad je napustio skrovište, došetao je do obližnje episkopalne crkve Sv. Ivana. Mediji su izvijestili kako je policija morala suzavcem – čak i tzv. šok granatama! – rastjerati mirne, ali uistinu mirne prosvjednike kako bi se predsjednik mogao u miru fotografirati s Biblijom u ruci. Nakon što je fotografija objavljena, mnogi su tvrdili kako Trump Bibliju drži – naopačke.

Dan poslije ovoga „slikanja“ američki je predsjednik posjetio i Nacionalno svetište Sv. Ivana Pavla II., što mu je bila prigoda za novu holivudizaciju u čemu je i inače neumoran. Kamere su, naime, zabilježile trenutak kada od supruge Melanije traži da se nasmiješi dok su ih snimali. Nakon što je uslijedio prilično kiselkast osmijeh prve dame. Ta dva uzastopna Trumpova showa iziritirala su nadbiskupa Wiltona D. Gregoryja. „Smatram zbunjujućim i ponižavajućim da bilo koji katolički vjerski objekt dopušta biti tako grozno zloporabljen i manipuliran na način koji krši naše vjerske principe, a koji nas pozivaju da branimo prava svih ljudi, čak i onih s kojima se ne slažemo“, poručio je nadbiskup.

Na što su iz crkve Svetoga Ivana Pavla posvjedočili kako uopće nisu znali za predsjednikov posjet. Ipak, Trumpovo je (ne)snalaženje u ozračju koje podsjeća na prosvjede s kraja 1960-ih potaknutih ubojstvom Martina Luthera Kinga, najbolje formulirao šef policije u Houstonu Art Acevedo obraćajući se predsjedniku izravno putem CNN-a.

„Molim vas, ako nemate ništa konstruktivno reći, držite usta zatvorena jer mlade žene i muškarce u ranim dvadesetim godinama dovodite u opasnost. Ovdje se ne radi o dominiranju, nego o osvajanju srca i umova“, poručio je Acevedo referirajući se na Trumpovo obraćanje guvernerima američkih saveznih država u kojem ih je nazvao slabićima i nespremnim na snažno djelovanje – dominiranje.

Lonac na laganoj vatri

I kakva je danas (Trumpova) Amerika, u, praktički, predvečerje predsjedničkih izbora? Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Joseph E. Stiglitz, pretendent na Bijelu kuću, tvrdi, primjerice, kako nije nimalo iznenađen onim što se trenutačno događa diljem SAD-a. Drži, naime, kako je riječ o dugo prikrivanom problemu.

„Na SAD gledam kao na lonac na laganoj vatri, spreman da proključa u bilo kojem trenutku i ne može se predvidjeti kad će se to dogoditi. Ubojstvo Georgea Floyda koje su počinili policajci u Minneapolisu, izazvalo je to ključanje. No, to se taložilo, ovo su problemi koji traju jako dugo. U mojoj knjizi Ljudi, moć i zarade koristim riječ ‘moć’ zato što ona reflektira moć ugnjetavanja u ekonomskim područjima, primjerice velike monopole, ali i mnoga druga područja u našim životima: političku moć te nemoć velikih skupina poput Afroamerikanaca ili Latinoamerikanaca koji su bili iskorišćivani.

Taj osjećaj ugnjetavanja, to je zajednički refren, kada kažemo kako je Bijelu kuću napravio ropski rad“, kazao je Stiglitz za Jutarnji list napominjući kako je entuzijastični pristaša Trumpova protukandidata Joa Bidena.Tvrdeći uz rečeno i kako bi od aktualnog predsjednika gotovo pa svatko bio bolji na toj funkciji.

I doista, posljednja istraživanja pokazuju kako Biden bilježi potporu veću za čak 10%. Američki politički analitičari, međutim, podsjećaju kako Trumpu nisu davane velike šanse ni uoči predsjedničkih izbora prije četiri godine. Uostalom, da poput mačke ima sedam života, potvrdio je i tako što je četiri puta bankrotirao, pa opet stao na noge. A, evo, njegovo ponašanje tijekom nemira doima se kao politički bankrot. Može li se do jeseni kada Amerikanci biraju oporaviti?

Dakako, odgovor moramo pričekati do utorka, 3. studenog 2020. kada će Amerika birati između Trumpa i Bidena. Hoće li se netko (još) tada sjećati Georgea Floyda?!