Je li nedjelja obični ili dan Gospodnji?!


Smije li se, smiju li to (makar) vjernici pri donošenju odluke presudnim držati nedjeljni utržak u trgovinama, a zaboraviti duhovni značaj toga dana koji je, primjerice, (još) u Ustavu Weimarske Republike određen za odmor i duhovno uzdizanje.

Predizborni plakat HDZ-a: Kratko, jasno i - logično

Predizborni plakat HDZ-a: Kratko, jasno i - logično

Piše: Josip Vričko

Tema (ne)radne nedjelje nametnula se još tijekom koronavirusa te je u stanovitoj mjeri navijestila kako će (i) na ovogodišnjim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, što će se održati 5. srpnja, biti vrlo bitna. Žurno je hrvatski premijer Andrej Plenković za brojne medije komentirao zabranu rada nedjeljom, svjedočeći kako je riječ o epidemiološkoj mjeri koja je, inače, odlukom Stožera civilne zaštite od 26. svibnja ukinuta. Međutim, tom, koronom uvjetovanom, mjerom ta tema nije skinuta s dnevnog reda.

U predvečerje izborne kampanje, prije desetak dana, Plenković je bio izravan: „Što se tiče nedjelje, ja sam za to da ona bude neradna. To je politički stav Vlade i HDZ-a. Pripremili smo izmjene Zakona o trgovini, s kojim idemo uskoro u javno savjetovanje, a taj bi zakon iduća saborska većina mogla usvojiti“, kazao je argumentirajući takav stav nakanom radnicima osigurati da imaju prigodu provesti nedjelju u miru i s obitelji i svojim najbližima, ali i da se ostavi mogućnost nekoliko radnih nedjelja tijekom godine, kao i da se poslodavcima pruži prilika da i oni utječu na to koja će nedjelja biti (ne)radna.

Pogodovanje Crkvi

No, čak i ovo, u biti, kompromisno Vladino gledište „uvezano“ s četverotjednom zabranom rada nedjeljom tijekom trajanja COVID-a 19, bio je dovoljan povod hrvatskoj oporbi da ga razumije kao pogodovanje vladajućih Crkvi ili, kako se to najčešće formulira slijeva – nastojanje HDZ-a udobrovoljiti konzervativnim krugovima u Hrvatskoj. Slijedom čega treba znati kako će uskoro u javnu raspravu prijedlog o 14 radnih nedjelja godišnje, a ostalih će 38 trgovine biti zatvorene.

No, na izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, odnosno članku 57. unutar kojega se regulira rad nedjeljom, radi se već dvije i pol godine i traži najbolja opcija koju je aktualna vlast, s velikom dozom konsenzusa, ne samo sa socijalnim partnerima, nego i sa zainteresiranom javnošću, stavila na stol.

Analize su pritom pokazale kako petak, subota i ponedjeljak čine 15 do 16% ukupnog volumena trgovine, a nedjelja 8%, te da se trgovačka nedjelja može učinkovito kompenzirati tim danima. Čime se „slučaj nedjelja“ gotovo svodi samo na pusti novac kojem se i inače ljudi prošloga i osobito ovoga stoljeća uglavnom klanjaju. Slijedom čega je pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško sredinom svibnja u propovijedi tijekom mise koju je služio u crkvi Tijela Kristova u zagrebačkom Sopotu kazao:

„Budući da u Ljubavi čovjek poprima i očituje Božje lice, a Bog uzima lik čovjeka, Radosna je vijest da čovjek živi od dara, i to od dara od ljubavi. U tome mu pomaže Dan Gospodnji, nedjelja, koji daje smisao svim njegovim danima, i euharistija u njemu, u blizini braće i sestara… Zbog toga nedjelja ne može biti prepuštena samo ekonomiji. Ona je dublje pitanje i odgovor, poglavito smisla, oblikovanja života i kulture koja je u hrvatskome narodu građena uvelike na kršćanstvu i evanđelju – nedjelja je pitanje i odgovor ljubavi u Duhu koji nam je dan“, tumači biskup Šaško.

Švicarci zatvaraju (već) u subotu

A kako se najčešće, pri potenciranju ekonomskog aspekta ovoga problema, kao argument nužnosti rada nedjeljom, ponajprije trgovina, navodi to da je Hrvatska turistička zemlja, treba dodati kako su u Švicarskoj, koja ima dvostruko više stanovnika i od turizma zarađuje 3,5 puta više od Hrvatske, trgovine zatvorene od subote poslijepodne, i uvijek nedjeljom i blagdanom. Ili, primjerice, Njemačka gdje je odmor nedjeljom propisan Temeljnim zakonom koji potječe (još) od Ustava Weimarske Republike. Po njemu nedjelja služi za "odmor od rada i  duhovno uzdizanje“.

U Bosni i Hercegovini se, pak, rad nedjeljom, nerijetko i blagdanima, gotovo podrazumijeva. No, prije 15-ak dana bljesnulo je Livno i zabranilo rad nedjeljom. Naime, na sjednici Gradskog vijeća, nakon razmjerno mirne rasprave, vijećnici su većinom glasova odlučili izmijeniti odluku o radnom vremenu trgovina na području Livna. Odluka je stupila na snagu danom donošenja, a odnosi se čak i na rad trgovina u sklopu benzinskih crpki. Možda to bude inspirativno za (makar) i dio Federacije s hrvatskom većinom.

A sredinom ovoga mjeseca, uoči parlamentarnih izbora, biskupi Hrvatske biskupske konferencije uputili su poruku vjernicima i svim ljudima dobre volje. Iz tih četiriju točaka neki su - očekivano - detektirali kako je, zapravo, jasno koju opciju biskupi potenciraju. Nije, međutim, bilo komentara na stav HBK-a u kojem se kaže "kad netko ostane kod kuće i ne ide na birališta, čini grijeh propusta". Začudno… Jer time su biskupi, dakako neizravno, polemizirali s trenutačnim predsjednikom Zoranom Milanovićem koji je nedavno izjavio kako još nije siguran hoće li glasovati početkom srpnja.

Na čemu, dakle, inzistira Crkva uoči ovih izbora? Ukratko, u poruci je rečeno sve ono na čemu Crkva ustrajava i inače. Očekuje, naime, da će vjernici svojom slobodnom odlukom glas dati onima koji se zauzimaju za zaštitu braka kao zajednice muškarca i žene, koji promiču kulturu života dugoročnom pronatalitetnom politikom te se zalažu za neradnu nedjelju kao dan obiteljskog zajedništva i dan Gospodnji.

Za dom (ne)spremni

Stav vladajuće stranke glede nedjelje smo čuli. Ali, dakako, zanimanje izaziva i Zakon o pobačaju koji je stara hrvatska, poglavito (pred)izborna, tema. Hrvatski ministar zdravstva i nositelj liste za X. izbornu jedinicu (Dalmacija) Vili Beroš nije se, međutim, krzmao progovoriti o toj delikatnoj temi.

"Postoji zakon koji nije restriktivan, treba ga osuvremeniti. Pravo na odabir apsolutno je važno i prema rješenju Ustavnog suda određeni su potpuno jasni okviri, ispod određenih civilizacijskih okvira ne možemo ići. Razgovor o preventivi puno je važnija stvar kako bismo učinili sve da toga zadnjeg uopće ne dođe", rekao je dodavši kako je važno da se ne dogodi da u nekoj bolnici svi liječnici koriste priziv savjesti pa da ne bude nijednoga koji obavlja prekid neželjene trudnoće.

Ovom je izjavom Beroš - ta hadezeova zvijezda iz doba korone - pokazao kako bi eventualno mogao biti i šef hrvatske diplomacije. Ali… upitan je li za dijete bez roditeljske skrbi bolje da bude u domu ili u istospolnoj obitelji? A onda je iz njega progovorio (tradicionalni) Dalmatinac. "Situacija je specifična. Ako je okružje u domu zdravo, to bi bilo prihvatljivije", rekao je. Zanimljivo, jedan drugi Dalmatinac, ali (i) esdepeovac, Arsen Bauk nema dvojbi, udomio bi dijete bez skrbi u istospolnu obitelj.

A na temu pobačaj na nagaznu je minu stao i Miroslav Škoro. Tijekom predsjedničke izborne kampanje bio je kratak i jasan: "Ja sam protiv pobačaja i za zaštitu života od začeća do smrti." Izravno pitanje – izravan odgovor. No, u aktualnoj su izbornoj kampanji novinari otišli korak dalje pa su pitali: Što ako silovana žena zatrudni?

"Ako silovana žena zatrudni, mora se s obitelji dogovoriti što će učiniti", jednostavno će lider Domoljubnog pokreta, čim je, vjerojatno i sam preneražen, mobilizirao čitav (ženski) pokret koji se od početka prošlog tjedna obračunava s njim. Štoviše, javila se i Kolinda Grabar Kitarović promovirajući, uz brojne žene, "bezobrazni" prst - simbol aktualnog otpora tvitujući ga u Škorinu pravcu:

"Pridružujem se svim ženama koje ovim 'nepristojnim' činom pokazuju svoj stav i dižu glas protiv onih koji nas pokušavaju vratiti stoljeća unatrag. Prošlo je vrijeme kad je žena sjedila u kutu i čekala što će 'baja' reći. Uvijek sam bila za život, ali i za život koji ima pravo na izbor. Bez pritiska, bez stigmatizacije i uvjetovanja, posebno u najosjetljivijim životnim situacijama poput silovanja. Stoga i ja u znak potpore dižem srednji prst za nas žene i naša prava, ali i za muškarce koji nas podržavaju", rekla je bivša hrvatska predsjednica za Jutarnji list kojemu je i poslala fotografiju na kojoj je podigla srednji prst.

Tek je počelo…

I Nino Raspudić opširno je na jednoj televiziji nedavno govorio na istu temu. „Pobačaj je ubojstvo, život treba braniti. Treba ići proaktivno, ženama treba pomoći. Analize pokazuju da su česti ekonomski razlozi, mali je postotak silovanih žena koje se na to odlučuju. Imamo svjedočanstva djece koja su začeta u silovanju u BiH, uspjeli su se realizirati kao sretne osobe. Nemamo pravo određivati tko ima pravo živjeti, tko ne", rekao je taj neovisni kandidat na Mostovoj listi.

Začudno, njegov stav nije izazvao naročitu reakciju. Niti blizu, naime, onoj koju je potaknuo Škoro. Što za Raspudića (možda) nije dobar znak jer sugerira kako se u ova predizborna vremena puno više prati što govori lider Demokratskog pokreta. Usprkos Raspudićevoj sveprisutnosti. Zapravo mu je, na istoj televiziji, replicirala samo esdepeovka Sabina Glasovac svjedočeći kako njezina stranka priprema zakonsko rješenje. „Želimo da pobačaj bude besplatan, siguran i dostupan. Ne zalažemo se za pobačaj, no ako je on zadnje rješenje, žena ga mora imati mogućnost napraviti", kazala je ta SDP-ovka.

Čak ni to, osobito "besplatni abortus", nije potaknulo, pa čak ni Raspudićevu, ozbiljniju, prosvjednu reakciju. Ali ima još do kraja kampanje...

Uostalom, (ne)radna je nedjelja na početku bila glavna tema, a kako, evo, vrijeme protječe, a izbori se bliže, drugi je prijepori guraju u sjenu.