Papa Franjo i Uskrs(i)

Krist je (svima) uskrsnuo u istu nedjelju


Promovirajući prije šest godina nakanu da svi kršćani Uskrs slave istoga dana, Sveti Otac se (malo) i našalio kazavši da kada se susretnu katolik i pravoslavac, govore da je jednome Isus uskrsnuo jedne nedjelje, a kako će drugome uskrsnuti za tjedan.

Uskrsni blagoslov u doba korone

Uskrsni blagoslov u doba korone

Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

   Danas, kada je pred nama i drugi Uskrs u doba korone, sjetimo se nakane pape Franje koji je u lipnju prije šest godina kazao kako je Katolička Crkva spremna odrediti nadnevak Uskrsa kako bi ga svi kršćani, katolici, pravoslavci i protestanti, mogli slaviti istoga dana. Sveti Otac je, naime, za vrijeme promišljanja u rimskoj bazilici Sv. Ivana Lateranskog, odgovarajući na jedno pitanje o ekumenizmu te odnosu s pravoslavcima u Moskvi i u Istanbulu, obznanio da je Katolička Crkva spremna odustati od svog računanja nadnevka za određivanje najvećeg kršćanskog blagdana.

Podsjetimo, od XVI. stoljeća računanje nadnevka Uskrsa razlikuje se u istočnoj i zapadnoj Crkvi. Katolička Crkva nadnevak Uskrsa određuje na prvu nedjelju koja pada nakon 14. dana Mladog mjeseca poslije proljetnog ekvinocija. Ovako određen nadnevak može biti u rasponu između 21. ožujka i 25. travnja.

Puno zajedništvo

Tom je prigodom Rimski biskup otkrio kako je predložio istanbulskom patrijarhu Bartolomeju I. te moskovskom patrijarhu Kirilu da zajednički dogovore nadnevak Uskrsa, te istaknuo kako je Katolička Crkva još od vremena Pavla VI. bila voljna za dogovor o nadnevku kako bi se Uskrs slavio istodobno u Rimu, Moskvi i Istanbulu. Čak se i našaliokazavši da kada se susretnu katolik i pravoslavac, govore da je jednome Isus uskrsnuo jedne nedjelje, a kako će drugome uskrsnuti za tjedan.

Na ovu Papinu nakanu reagirao je, međutim, samo koptski biskup Boutros Fahim Awad Hanna naglasivši da vjernici doista žele da se istoga dana slavi Uskrs. Dometnuvši kako je i papa Koptske Pravoslavne Crkve Teodor II., kad se 2013. susreo s Franjom, o tomu s njim razgovarao. Uz to, on je nekoliko puta javno govorio o potrebi da svi kršćani slave Uskrs istoga dana.

„Rimski biskup Jorge Mario Bergoglio želi puno zajedništvo s pravoslavcima i općenito sa svim kršćanskim Crkvama i zajednicama. Svaki korak u tome pravcu je koristan, i Papa to čini", objasnio je teolog Giovanni Cereti, kako ga citira Večernji list.

Slijedom čega su analitičari podsjetili i kako je Franjo još od početka svog pontifikata sve iznenadio, ponajprije time što se predstavio kao Rimski biskup. „Takav nastup bio je smišljen jer je znao da je za pravoslavce važno pitanje Petrova primasa. Kao Rimskog biskupa priznaju ga svi kršćani i zbog toga se tako predstavio“, tumačio je Cereti.

Nova normalnost?!

Poznato je, dakako, kako Pravoslavna Crkva priznaje prvenstvo u časti Rimskome biskupu, ali smatra da ono nije valjano sve dok traje podjela na istočnu i zapadnu Crkvu. Smatra se da je prijedlog pape Franje o proslavi Uskrsa na isti nadnevak za sve kršćane veliki korak prema ujedinjenju. No, i Cereti misli da će do ujedinjenja proći još dosta vremena, ali ako se bude prihvatio njegov prijedlog te pravoslavci i katolici budu slavili Uskrs istoga dana, onda bi to bila velika prekretnica u ekumenskom procesu.

Vrijeme, kao što je i naviješteno, prolazi, a Papina želja je još neuslišana. No, treba je se sjetiti u ova teška pandemijska vremena, u ozračju kada su, eto, i stare (dobre) vijesti – dobrodošle. Jer pred Svetim Ocem i svima nama drugi je Uskrs u vremenu tzv. nove normalnosti, kada nam je, nakon više od godinu života u korona-ozračju, uz sve ino, i mentalno zdravlje došlo u pitanje. Pandemija nam se, kazali bismo, uvukla u glavu. Toliko, dakle, o toj „normalnosti“.

U aktualnim okolnostima, baš kao i lani uoči Velikog tjedna, Sveta Stolica objavila je kako će Franjo (i) ove godine najveći kršćanski blagdan slaviti u gotovo praznoj bazilici Sv. Petra. Uskrsno bdjenje počet će pak u popodnevnim satima zbog policijskoga sata koji u Italiji počinje u 22 sata, a Uskrsna misa i Papin nagovor Gradu i svijetu neće se slaviti na Trgu Sv. Petra, već u prednjem dijelu bazilike.

Članovi Diplomatskog kora nisu predviđeni

I ostala slavlja Velikoga tjedna i uskrsnoga vremena koja su do 2019. u Vatikan dovodila desetke tisuća hodočasnika, bit će drastično ograničena. Tako su i članovi Diplomatskoga kora akreditirani pri Svetoj Stolici dobili obavijest da njihova nazočnost nije predviđena.

Papa otvara Veliki tjedan na Cvjetnicu, u nedjelju, 28. ožujka, misom na oltaru katedre Sv. Petra u 10:30 sati, bez svečane procesije u spomen na Isusov ulazak u Jeruzalem. Na Veliki četvrtak Papa će u 10 sati slaviti Misu posvete ulja u uskom krugu svećenika Rimske biskupije, ali neće predvoditi Misu večere Gospodnje koju je prošle godine predvodio u korskoj kapelici bazilike, bez obreda pranja nogu. Ove je godine, međutim, najavljeno da će misu u bazilici predvoditi dekan Kardinalskoga zbora kardinal Giovanni Battista Re (87), s početkom u 18 sati.

Na Veliki petak Papa predvodi obred muke i klanjanja križu u 18 sati, a tradicionalni Križni put u Koloseumu premješta se, kao i prošle godine, na Trg Sv. Petra s početkom u 21 sat, bez sudjelovanja hodočasnika. Uskrsno bdjenje na Veliku subotu počinje već u 19:30 sati i završava pola sata prije policijskoga sata. Molitvu Kraljice neba na Uskrsni ponedjeljak Papa će predvoditi iz biblioteke u Apostolskoj palači, u izravnom internetskom prijenosu, kao i sva ostala slavlja. Dan mladih u Italiji, koji se uobičajeno slavi na Cvjetnicu, odgođen je za 21. studenoga.

Budući da su okolnosti i ovoga Uskrsa slične lanjskim, treba podsjetiti, ponajprije zbog njezine aktualnosti, na poruku Svetog Oca za Veliki tjedan.

Nada nije iluzija

Papa je podsjetio na riječi apostola Pavla: „I za sve umrije da oni koji žive ne žive više sebi, nego onomu koji za njih umrije i uskrsnu“ (2 Kor 5,15). „U uskrslom Isusu život je pobijedio smrt. Ova uskrsna vjera hrani našu nadu. Želio bih je večeras podijeliti s vama. To je nada u bolje vrijeme u kojem možemo biti bolji, konačno oslobođeni od zla i ove pandemije. To je nada: nada ne razočarava; to nije iluzija, to je nada“, poručio je Franjo.

Papa je, također, istaknuo kako se u Velikom tjednu, koji slavimo na neobičan način, očituje i sažima poruka evanđelja, ona o neograničenoj ljubavi Božjoj, naglasivši kako i u tišini naših gradova odjekuje evanđelje Uskrsa.

Poglavar 1,3 milijarde rimokatolika poručio je kako Bog od svakog od nas traži da se "probudimo i širimo solidarnost i nadu koja će nam dati snagu, potporu i smisao u trenutcima kada se čini da posrćemo". Papa je lani molio ispred drvenog križa koji se inače čuva u jednoj rimskoj crkvi te je postavljen na Trgu Sv. Petra u ovoj posebnoj prigodi. Prema tradiciji, riječ je o čudotvornom križu koji je spasio Rim kada je taj grad 1522. pogodila kuga. Križ se prenosio rimskim ulicama punih 16 dana.

Inzistiranje na nadi u ova teška vremena kada nam prijeti malodušje - kada, evo, posrćemo -  osobito je važno. Stoga je Sveti Otac uoči ovogodišnje korizme poručio kako je ljubav, življena na tragu Krista, u pozornosti i suosjećanju prema svakom čovjeku, najviši izraz naše vjere i naše nade. „Svaki je dio života vrijeme za vjerovanje, nadu i ljubav“, naglasio je.

Imajmo, slaveći Uskrs, te njegove riječi pred sobom kao onaj rimski drveni križ. Jer vjerovanje, nada i ljubav je ono što nas može spasiti. Poglavito danas kada smo, kao što nas Franjo ustrajno uči, svi u istom čamcu.