Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

   Prošle se godine, baš na Badnjak, na Facebooku oglasio hrvatski znanstvenik Gordan Lauc komentirajući posljednje podatke o novozaraženim Hrvatima. „Dobili smo dar za Božić!“, počeo je ushićeno Lauc argumentirajući ovu svoju čestitku: „Ovih dana smo svi mi u Hrvatskoj dobili jedan od najljepših božićnih darova koji smo mogli zamisliti. Pandemija SARS-CoV-2 u Hrvatskoj doslovno je kolaborirala u svega dva tjedna. U četvrtak prije dva tjedna imali smo više od 4 600 potvrđenih zaraženih, dok je danas zaraza potvrđena kod manje od polovice toga broja. Prije dva tjedna plašili su nas kako će biti i još puno gore, da se epidemija širi bez kontrole i da nas čeka jako crn scenarij.

Za nas malobrojne koji su pokušavali biti glas razuma u sve luđem svijetu pisali su da smo lažljivci, šarlatani, neznanstvenici, plaćenici i ne znam što sve ne. Srećom, razvoj situacije vrlo je jasno pokazao da nije tako“, uhvatio je Lauc (božićni) muštuluk.

Travanj 2020. – kao nikad

Uranio je, međutim. Korona je ubrzo pokazala svoje pravo lice. Primjerice, fascinantna – ali i potresna! – slika Svetog Oca kako na Uskrs sam moli na Trgu Sv. Petra najbolje je ilustrirala što nas je snašlo. A u studenome, pa sve gotovo do početka prosinca ove godine, u Hrvatskoj je dnevno bilježeno više od 7 000 zaraženih...

Nekako baš u to vrijeme urednik časopisa La Civilta Cattolica detektirao je kako su se u vremenu COVID-a-19 vjernici našli u do sada nepoznatoj situaciji, te naglasio kako se to naročito odnosi na vjernike monoteističkih religija koji sa svojim pripadajućim zajednicama nisu mogli na redovite načine slaviti svoja velika slavlja koja su sva padala u travnju: židovska Pasha, katolički i pravoslavni Uskrs i ramazan.

A govoreći za Glas Koncila generalno o progonu kršćana i vjerskim slobodama – toj stijeni koja čvrsto drži ostala ljudska prava – Mark von Riedemann, iz zaklade papinskog prava Pomoć Crkvi u nevolji, osvrnuo se i na to koliko je pandemija utjecala na stanje vjerskih sloboda. Taj je stručnjak za vjerske slobode u tom kontekstu podsjetio na obraćanje Svetog Oca članovima Diplomatskog zbora akreditiranih pri Svetoj Stolici u veljači ove godine, kojom je prigodom Franjo upozorio da je potreba za zaustavljanjem širenja virusa imala implikacije i na niz temeljnih ljudskih sloboda uključujući i one vjerske, kao i ograničavanje javnih bogoslužja te obrazovnih i karitativnih aktivnosti vjerskih zajednica.

Teorije zavjere

„U našem izvješću o vjerskim slobodama zabilježili smo da su terorističke skupine iskoristile pandemiju kako bi povećale nasilne napade i mobilizirale nove članove. Nadalje, u mnogim je državama pandemija pokrenula društvene nemire i potaknula žestoke napade, posebice na društvenim mrežama. Na internetu su se proširile teorije zavjere koje tvrde kako su za izazivanje pandemije krivi Židovi, u Indiji su iznesene optužbe protiv muslimanskih manjinskih skupina, a u nekoliko su zemalja, poput Kine, Nigera, Turske i Egipta, za pandemiju okrivili kršćane.“ 

Uz to, podsjetio je i na dvojbenu situaciju da su u pojedinim europskim zemljama ograničavane vjerske službe, a u većemu se broju ljudima dopuštao odlazak u trgovinske i sportske centre.

No, vratimo se još jedanput na Papin susret s diplomatima u Vatikanu. „Čak i dok tražimo načine zaštititi ljudske živote od širenja virusa, ne možemo smatrati duhovnu i moralnu dimenziju ljudske osobe manje važnom od fizičkog zdravlja“, kazao je Rimski biskup početkom (druge) pandemijske godine. Međutim, u rujnu je u videoporuci, koju je snimio u ime američke neprofitne organizacije Ad Council i zdravstvenog udruženja COVID Collaborative, izravno pozvao na cijepljenje: „Zahvaljujući Božjoj milosti i radu mnogih, sada imamo cjepiva koja nas štite od COVID-a-19!“

Naglasivši kako nam cjepiva daju nadu u kraj pandemije, ali samo ako će biti dostupna svima i ako ćemo raditi zajedno. Malo kasnije, s kredibilitetom cijepljenoga, Papa je novinarima tijekom leta iz Slovačke u Italiju povjerio kako ne može objasniti to što među kardinalima u Katoličkoj Crkvi ima onih koji oklijevaju cijepiti se protiv koronavirusa.

Čuđenje Svetog Oca

„To je čudno jer čovječanstvo i cjepiva su već dugo prijatelji“, kazao je dometnuvši kako je jedan kardinal završio u bolnici s teškim oblikom COVID-a krstivši to ironijom života.

Neki su vjerski vođe, naročito u Americi, polemizirajući s ovim stavom Petrova nasljednika, promovirali stav da bi katolicima trebalo dopustiti da iz vjerskih razloga traže priziv savjesti o cjepivima protiv COVID-a-19. Međutim, papa Franjo se s time nije složio te je rekao kako su cjepiva „moralno prihvatljiva“ i da se mogu koristiti „čiste savjesti“. Ustrajao je, dakle, čvrsto u svome stavu: „Cijepljenje je jednostavan, ali dubok način promicanja zajedničkog dobra i brigejednih za druge, posebno za najranjivije. Molim se Bogu da svi doprinesu svojim malim zrnom pijeska, svojom malom gestom ljubavi.“

A, evo, u ova predblagdanska, ali i iznova pandemijska, vremena, Večernji list donio je komentar pod naslovom koji uistinu tjera na razmišljanje Zašto se neki katolici, unatoč pozivima Pape i biskupa, ne žele cijepiti? Autor pritom svjedoči kako je razgovarao s mnogim katolicima na temu cijepljenja kaneći doznati zašto se toliko puno katoličkih vjernika odbija cijepiti, unatoč pozivu čak i iz Vatikana. Zanimljiv je odgovor koji je dobio. Većina njih nema, zapravo, problem s cijepljenjem, međutim tvrde kako njihovi argumenti ne dopiru do javnosti jer ih nitko ne zastupa.

Ostali su, vele, na brisanu prostoru jer ono što govore ne čuje se od galame Kaligule s Pantovčaka, a istodobno ih, misle, progoni Dioklecijan iz Banskih dvora. I kad su očekivali da makar Crkva stane na njihovu stranu, sad se moraju nadglasavati i s klerom koji, vjeruju, ne razumije problem, a ako ne razumiju problem, jasno je kako ne mogu ponuditi rješenje.

Što je (ne)moralno?!

U nastavku pak polemiziraju, istina neizravno, s Papinim stavom kako su cjepiva „moralno prihvatljiva“ i da se mogu koristiti „čiste savjesti“. Većina njih, otkriva Večernjak, ima (baš) moralnu dvojbu oko cijepljenja zbog toga što, od cjepiva koja su u ponudi, cjepivo Johnson&Johnson (PER.C6) i AstraZeneca (HEK293) u svom sastavu sadrže stanice pobačenog ploda jer su korištene u svim trima fazama razvoja cjepiva, dok Pfizer i Moderna ne sadrže, ali su u zadnjoj fazi ispitivanja cjepiva koristili stanične linije (HEK293) pobačene djece.

Slijedom čega katolici u Hrvatskoj postavljaju pitanje zašto se ne osiguraju cjepiva koja nisu moralno kompromitirana. Primjerice, indijska Covaxina, cjepivo koje priznaje i Svjetska zdravstvena organizacija, a, osim toga, tvrde znanstvenici, riječ je o cjepivu koje se bazira na tehnologiji inaktiviranog virusa, koje se primjenjuje desetljećima.
Kako bilo, ovome se prijeporu ne vidi kraja... No, vratimo se gore rečenome Kaliguli s Pantovčaka kojega su prozvali Večernjakovi sugovornici, a koji je – iznenada?! – postao aktualan u kontekstu vjerskih sloboda u multietničkom bastionu ispod Trebevića.

Kalašnjikov, kalašnjikov...

U sarajevskoj općini Stari Grad, gdje se, kako sladunjavo promiču turistički prospekti, sljubljuju Istok i Zapad – a zapravo, primijetio je (još) jedini naš (...) Nobelovac – ni satovi na bogomoljama ne otkucavaju isto vrijeme – na vratima katoličke obitelji ispod adventskoga vijenca crnim je markerom napisano:

„Tu sam katolici, da vas prekrstim“, uz prijetnju kalašnjikovom i pitanje: „Hoće li netko sa mnom ta-ta?!“

Nije, međutim, tu bio kraj skandala. Javila se, naime, gradonačelnica Benjamina Karić i prije policije rastumačila sugrađanima o čemu je (tu) riječ: „Ne želeći umanjivati ozbiljnost ovog incidenta, moram naglasiti da bi ovo mogle biti posljedice izjava hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji dodatno širi netrpeljivost među narodima.“

Neke su stranke nakon toga tražile da se gradonačelnica ispriča. No, ispriku nismo dočekali, a glasnogovornik MUP-a KS-a Mirza Hadžiabdić obznanio je kako je poruke napisao duševni bolesnik te da će ova osoba uskoro biti smještena u adekvatnu zdravstvenu ustanovu.

O „zbrinjavanju“ gradonačelnice za sada ni riječi. Mada, bjelodano je kako je vrijeme pandemije i raznih ograničenja i na njoj ostavilo traga. Tako je, slijedom valjda političke korektnosti, karakteristične inače za (građanske) osobe iz reda Ostalih, u pokušaju čestitke Nove godine, poručila: „Bolji i ljepši kalendar.“ Božić, dakako, nije spomenula, slijedom briselskih naputaka Europske komisije...

Baš kao što se, evo, tjedan dana (kada nastaju ovi redovi) uoči Božića, u gradu opjevane multietičnosti, ama baš ni po čemu ne zna da dolazi najradosniji kršćanski blagdan.

Tako da je u 2022. (makar u Sarajevu) teško očekivati „bolji i ljepši kalendar“. Bez obzira kako se situacija s pandemijom bude razvijala.