Pet, 31. Svibanj 2019. 08:52
Novi vatikanski ustav, kojeg su na konklavama prigodom izbora sadašnjeg Rimskog biskupa zatražili kardinali, uskoro će biti spreman.
Nacrt dokumenta Praedicate Evangelium (Propovijedajte Evanđelje) poslan je svim biskupskim konferencijama, nekim crkvenim sveučilištima i drugim važnim ustanovama Crkve, a nakon konzultacija i možebitnih prijedloga bit će objavljen i proglašen. Američki portal National Catholic Register objavio je neke izvatke iz planirane Konstitucije koja je – kako se navodi – „utemeljena na ekleziologiji Drugog vatikanskog sabora“.
U Vatikanu i Kuriji danas radi oko 2 500 osoba od kojih su znatan dio svećenici. Na konklavama u ožujku 2013. mnogi kardinali zatražili su da novi Papa kojeg izaberu po Duhu Svetom organizira temeljitu reformu Kurije. To, prema zahtjevu kardinala, treba uključivati strukturu, ali i misiju i razumijevanje autoriteta Kurije. Poznato je da je papa Franjo već više puta oštro kritizirao mentalitet i funkcioniranje Rimske kurije, a nedavno je rekao da je Vatikan, odnosno Kurija posljednji europski dvor apsolutne monarhije, te kako to treba mijenjati.
Veća uljučenost laika
Prema nacrtu dokumenta Praedicate Evangelium u Rimsku kuriju, koja je središnje upravno tijelo Katoličke Crkve, planira se uključiti više vjernika laika. Navodi se da i svećenici i vjernici laici mogu biti „u ulogama vodstva i odgovornosti“, odnosno „voditi Dikasterij“. Razlog je opće svećeništvo koje izvire iz Kristova svećeništva budući da je samo on Veliki svećenik.
Više ovlasti biskupskim konferencijama
Osim toga, uvećavaju se nadležnosti biskupskih konferencija diljem svijeta, što je poticaj decentralizaciji i sinodalnosti Crkve i što će znatno promijeniti odnose između biskupa, Rimske kurije i Pape. Čvršća centralizacija Rimske kurije osjetila se najviše tijekom XX. stoljeća, a posljednji put to je učinjeno apostolskom konstitucijom Pastor Bonus iz 1988., koja je ujedno i temelj za trenutni ustroj Kurije.
Dikasterij za evangelizaciju postaje Suprema
Praedicate Evangelium umanjit će istaknutu ulogu autoriteta nekadašnje Inkvizicije koja je kao takva postojala stoljećima. Ubuduće će njena nasljednica Kongregacija za nauk vjere zvati Dikasterij za nauk vjere i više neće biti tzv. Suprema (prva među jednakima). Ulogu najvažnijeg dikasterija sada će preuzeti Dikasterij za evangelizaciju koji će promicati navještaj kršćanske poruke po svem svijetu – prenosi Fratellanza umana.
Planirano 15 dikasterija
Prema starom i još uvijek aktualnom ustavu Kurije iz 1988. postoji devet Kongregacija i 11 (kasnije 12) Papinskih vijeća. Prema Praedicate Evangelium cijela Kurija trebala bi biti organizirana u samo 15 dikasterija, odnosno sva bi „ministarstva“ imala isti naziv: dikasterij. Državni tajnik ostaje i dalje kao središnji instrument, a to uključuje i Ministarstvo vanjskih poslova Svete Stolice.
Dikasterij za cjeloviti ljudski razvoj
Ovaj Dikasterij imat će važnu ulogu „promicanja borbe protiv siromaštva i korupcije“, odnosno podupiranja „dobrog upravljanja“ kako bi „služio javnom interesu“ i postigao „ciljeve održivog razvoja“.
Očekuje se da će nakon trenutnih konzultacija nova Apostolska konstitucija o Rimskoj kuriji biti proglašena sredinom ove godine.
KT