Priredio: Josip Vajdner, Katolički tjednik /CNA

Sinoda o sinodalnosti, koju je papa Franjo najavio 10. listopada 2021., a svoj je početak imala 17. listopada u partikularnim Crkvama, višegodišnji je, svjetski pothvat tijekom koga su katolici zamoljeni svojim mjesnim biskupijama dostaviti povratne informacije o pitanju - „Kako se ostvaruje danas, na različitim razinama (od mjesne do sveopće), taj zajednički hod koji omogućuje Crkvi naviještati evanđelje u skladu s poslanjem koje joj je povjereno; i koje nas to korake Duh poziva učiniti kako bismo rasli kao sinodalna Crkva?“

Sveopći sinodalni proces Katoličke Crkve već je prošao kroz tri faze: biskupijsku, nacionalnu i kontinentalnu. Kulminirat će na dvjema globalnim skupštinama u Vatikanu.

Generalno tajništvo Biskupske sinode izvijestilo je da je početna faza biskupijskog slušanja završena uz sudjelovanje 112 od 114 svjetskih katoličkih biskupskih konferencija.

Prvotno je bilo planirano da bude okončana u listopadu 2023., no prema Papinoj odluci, bit će podijeljena u dvije sesije: prva od 4. do 29. listopada 2023., a druga tijekom istog mjeseca 2024. Sve pak s ciljem savjetovanja Pape o temi Za Sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje, poslanje.

Što znači sinodalnost?
Međunarodno teološko povjerenstvo Kongregacije za nauk vjere 2018. definiralo je sinodalnost kao „djelovanje Duha u zajedništvu Tijela Kristova i u misionarskom hodu naroda Božjeg“.

Pripremni dokument za Sinodu (Lineamenta), objelodanjen 2021., opisao je sinodalnost kao „oblik, stil i strukturu Crkve“ (br. 2).

U najnovijem dokumentu koga je objavio Vatikan dodaje se da se sinodalnost može shvatiti i kao nešto što „nije plod izricanja kakvog načela, kakve teorije ili kakve formule, nego se razvija iz spremnosti da se uđe u dinamičan proces konstruktivna govora ispunjena poštivanjem i molitvom, proces slušanja i dijaloga“ (Instrumentum Laboris, 18). „U korijenu toga procesa

krije se prihvaćanje, osobno i zajedničko, nečega što je ujedno i dar i izazov: biti Crkva sestara i braće u Kristu koji slušaju jedni druge i koji, čineći to, postupno postaju preobraženi Duhom“ (isto).

Papa Franjo, odgovarajući na pitanja novinara tijekom leta iz Mongolije za Rim 5. rujna 2023., rekao je da „Sinoda nije parlament“ i da na „Sinodi nema mjesta za ideologiju; ima mjesta za dijalog, uzajamno suočavanje, među braćom i sestrama, i s crkvenim naukom“.

Koja su glavna pitanja Sinode o sinodalnosti?
Tri su sveobuhvatna pitanja – u kontekstu promišljanja na temu zajedništvo, poslanje, sudjelovanje – za nadolazeću Sinodsku skupštinu, kako je definirano u Radnom dokumentu Instrumentum Laboris (IL):

1. Kako možemo potpunije biti znak i oruđe jedinstva s Bogom i jedinstva cijeloga ljudskoga roda? (Zajedništvo koje se širi);

2. Kako dijeliti darove i zadaće u službi evanđelja? (Suodgovorni u poslanju);

3. Koji to procesi, strukture i institucije postoje u misionarskoj sinodalnoj Crkvi? (Sudjelovanje, zadaće, odgovornosti i autoritet).

Glavni cilj prve sjednice u listopadu bit će osmisliti plan studija u „sinodskom stilu“ i naznačiti tko će biti uključen u te rasprave, prema Instrumentum Laborisu. Razlučivanje će biti „dovršeno“ na zasjedanju Sinode 2024.

Postoje li, uvjetno rečeno, „kontroverzne teme“?
Radni dokument na temelju koga će se voditi rasprave na listopadskoj sinodskoj skupštini predlaže razlučivanje pitanja koja se tiču nekih intrigantnih tema, uključujući: đakonsko ređenje žena, svećenički celibat i pitanje uključivanja LGBTIQ osoba.

Dokument također naglašava želju za novim institucionalnim tijelima koja bi omogućila veće sudjelovanje u donošenju crkvenih odluka „Božjeg naroda“.

Jedno od predloženih pitanja za razlučivanje Biskupske sinode glasi: „Što katolici mogu (ponovno) naučiti iz sinodskog iskustva drugih kršćana, kao i iz ekumenskog pokreta? (IL, B1.4).

Po čemu se ova Biskupska sinoda razlikuje od prošlih?
Sinoda je sastanak biskupa okupljenih raspravljati o temi od teološkog ili pastoralnog značaja kako bi pripremili savjetodavni dokument Papi.

Prvi put će Biskupska sinoda 2023. uključivati izaslanike s pravom glasa koji nisu biskupi. Gotovo trećinu od 364 delegata s pravom glasa birao je izravno Papa, uključujući laike, svećenike, redovnice i đakone. Pedeset i četiri člana s pravom glasa su žene.

Listopadska skupština održat će se u Dvorani Pavla VI., umjesto u vatikanskoj Novoj sinodskoj dvorani, a izaslanici će sjediti za okruglim stolovima od po 10-ak ljudi. Posljednji dio okupljanja u listopadu bit će usredotočen na odlučivanje o sljedećim koracima Crkve i „potrebne dubinske teološke i kanonske studije u pripremi“ za drugu skupštinu u listopadu 2024.

Koji će događaji prethoditi listopadskoj skupštini?
Skupština Sinode o sinodalnosti 2023. u Vatikanu započet će trodnevnim duhovnim vježbama za katoličke biskupe i sudionike od 1. do 3. listopada, koje će predvoditi kontroverzni dominikanac Timothy Radcliffe čije su izjave o prihvaćanju homoseksualnosti često izazivale kritike i sablazan.

Papa Franjo također je najavio da će se 30. rujna održati ekumensko molitveno bdjenje na Trgu Sv. Petra u sklopu Sinode o sinodalnosti. Molitveno bdjenje, koje organizira Zajednica iz Taizéa, povjerit će Bogu rad listopadske sinodske skupštine.

Tko predvodi Sinodu o sinodalnosti?
Kardinal Jean-Claude Hollerich, 64-godišnji luksemburški nadbiskup, jedan je od vodećih organizatora tekuće Sinode o sinodalnosti kao generalni relator. Ovaj je isusovac nedavno pridodan Vijeću kardinala savjetnika pape Franje. Kard. Hollerich je u intervjuu za KNA u veljači 2022. rekao kako vjeruje da bi budući papa mogao dopustiti svećeničko ređenje žena i kako smatra „pomalo dvojbenim dio učenja koji homoseksualnost opisuje kao 'u sebi neuredne' čine“ (usp. Katekizam Katoličke Crkve, 2357). U razgovoru pak za Glas Koncila u ožujku 2023., pojasnio je kako bi se za uvođenje ređenja žena u Katoličkoj Crkvi trebalo tražiti i pristanak Pravoslavne Crkve jer: „Nikada to ne bismo mogli učiniti ako bismo time ugrozili svoje bratstvo s pravoslavnima ili polarizirali jedinstvo svoje Crkve.“

Kardinal Mario Grech, generalni tajnik Biskupske sinode, bivši je biskup Goza na Malti. Bio je jedan od dvojice autora kontroverznih pastoralnih smjernica malteških biskupa o Amoris Laetitiji, u kojima je stajalo da se rastavljeni i ponovno vjenčani katolici, u određenim slučajevima i nakon „poštenog razlučivanja“, mogu pričestiti. Prošle je godine kard. Grech osudio javnu kritiku njemačkog „Sinodalnog puta“ kao „denunciranje“.

Postoji li molitva za Sinodu o sinodalnosti?
Vade mecum za sinodu objavio je sljedeću „Molitvu za Sinodu o sinodalnosti“ naslovljenu: Adsumus Sancte Spiritus:

Stojimo pred tobom, Duše Sveti,

sabrani u tvoje ime.

Povjeravamo se samo tebi da nas vodiš:

nastani se u srcima našim,

pokaži nam put kojim nam je ići

i nauči nas njime pravo hoditi.

Slabi smo i grješni,

ali ti nas čuvaj da ne budemo nositelji nesklada.

Ne dopusti da nas neznanje odvede na pogrješan put

i da površnost ravna našim djelima.

Udijeli nam da u tebi pronađemo mjesto jedinstva

kako bismo zajedno kročili prema vječnomu životu,

ne udaljujući se nikada od puta istine

ni od onoga što je ispravno.

Za sve to molimo tebe,

koji djeluješ na svakome mjestu i u svakome vremenu,

u zajedništvu s Ocem i Sinom,

u vijeke vjekova. Amen.

Završno valja kazati kako će predstojeći događaji i, na osobit način, zaključci te očekivana postsinodalna apostolska pobudnica nakon što se završi zasjedanje u listopadu 2024., biti odgovor na pitanje je li ova Biskupska sinoda o sinodalnosti najvažniji događaj u Katoličkoj Crkvi nakon II. vatikanskog koncila 1962. – 1965.

Što je to Biskupska sinoda?

Biskupska sinoda[od riječi „biskup“] plod je Drugog vatikanskog koncila, a predstavlja skupštinu „biskupa izabranih s različitih krajeva svijeta“. To je savjetodavno tijelo papi koje zajednički promišlja o vjeri i moralu, crkvenoj disciplini te Crkvi u svijetu (usp. kan. 342). Ovisno o naravi stvari, ova se Biskupska sinoda može „sabrati ili na opću skupštinu na kojoj se raspravlja o stvarima koje se izravno odnose na dobrobit opće Crkve, a ta je skupština ili redovita [u koju spada i aktualna Sinoda o sinodalnosti, a 16. je po redu] ili izvanredna [do sada održane tri]; ili se može sabrati na posebnu skupštinu [do sada održano 11 takvih, posljednja o Amazoniji] na kojoj se raspravlja o poslovima koji se izravno odnose na određeni kraj ili određene krajeve“ (usp. kan. 345).