Piše: Tina Matić

Bosna i Hercegovina kao država na raskrižju, ili bolje rečeno, mjestu spajanja kultura, susretu Istoka i Zapada, ima privilegiju baštiniti kako ostatke, tako i ovovremena djela različitih društvenih, religijskih pa i narodnih krugova.

Veliku zaslugu u očuvanju materijalnih dokaza neprocjenjive vrijednosti, u održavanju stoljetne tradicije, ima Katolička Crkva i njezini svećenici s ovih prostora, posebice franjevci koji su još od dolaska u misije njegovali kulturu ovdašnjeg puka. U njihovim župama i samostanima godinama su stajali i stoje mnogi artefakti ne samo sakralne naravi, nego i one svjetovne, važne za svakog čovjeka, ne samo katolika.

Najstariji od svih

Muzej smješten u franjevačkom samostanu Sv. Ante Padovanskog na Humcu najstariji je u Bosni i Hercegovini, a utemeljen je 1884. (četiri godine prije Zemaljskog muzeja u Sarajevu). Utemeljitelj mu je konzervator i arheolog fra Angjeo (Anđeo) Nuić. Predmeti su prikupljeni na širem prostoru Hercegovine tijekom 16 000 godina počevši sa starim kamenim dobom. U muzeju je i glasovita Humačka ploča iz XII. stoljeća – najstariji očuvani spomenik s prostora BiH pisan na hrvatskom jeziku.

Humačka ploča

Fojnička škrinja povijesti

Jedan od najpoznatijih bh. samostana ovog prostora je onaj u Fojnici, pod zaštitom Duha Svetoga. U njemu su se tijekom stoljeća formirali bogata biblioteka, arhiv, muzej i kolekcija umjetnina. Može se pohvaliti i izloženim arheološkim nalazima, mineralima, zanatskim alatima... Osobito je značajan prostor Bosansko-franjevačka ostavština gdje su smješteni i prve samostanske knjige na narodnom jeziku, Ahdnama, sultanov plašt itd.

Ahdnama i sultanov plašt

Duh kreševskog rudara i kovača

Kao i mnogi drugi, i franjevački samostan Sv. Katarine u Kreševu čuva rijetke, vrijedne i zanimljive eksponate. Najveći broj njih tiče se tradicionalnih zanimanja vezanih za eksploataciju i preradu ruda – primjerke ruda, minerala i kristala te alate kojima se obrađuju, a muzej predstavlja i veći broj vrijednih kaleža, kadionica, kandila i svijećnjaka.

Kreševo

Plodovi rada i truda

U okviru franjevačkog samostana u Tolisi djeluje muzej Vrata Bosne u kojem najstariji izlošci potječu iz vremena neolita, a nudi i keramičke predmete sopotske kulture iz V. tisućljeća pr. Kr. Vrijedna zbirka sadrži i primjerke oruđa i oružja te sadržaj, kao i predmete koji svjedoče rimsku prisutnost u tim krajevima. Važni su i eksponati iz srednjeg vijeka, kao i numizmatička zbirka.

Toliški muzej

Miris kraljevskog doba

Nadaleko poznat samostan Kraljeve Sutjeske ima muzej koji čuva mnoge kovinske i tekstilne predmete, 30-ak umjetnički vrijednih kaleža, nekoliko monstranci barokne i klasicističke izradbe, dva barokna procesijska križa. Osobito su vrijedni brončani kotlić iz vremena rane toskanske renesanse (15. st.), zvono s Bliskog istoka iz 17. st. te arhivski dokumenati i stare knjige.

Sakralni eksponati u Kraljevoj Sutjesci

Bogatstvo dviju Gorica

U sklopu franjevačkog samostana i novicijata na Gorici u Livnu je, uz prosvjetiteljski rad i zalaganje franjevaca, ostalo sačuvano kulturno bogatstvo pohranjeno u više zbirki – od sakralne i arheološke do suvremenog slikarstva.

Gorica - Livno

Gorica kod Gruda ima muzej – Hrvatska franjevačka arheološka zbirka Sv. Stjepana prvomučenika čija je svrha istraživanje, prezentiranje i zaštita arheoloških lokaliteta na groblju uz staru crkvu, te iznad groblja Grabarje i Grotuša.

Gorica kod Gruda

Novim koracima

Hrvatska katolička škola u Stocu je preuređena u etnografsko-etnološki muzej uz koji djeluje i Umjetnička galerija, a za stručnu suradnju u obnovi zaslužan je dipl. ing. arh. Robert Raguž.

Na obroncima Vlašića, u franjevačkom samostanu u Gučoj Gori nalazi se još jedan muzej. Budući da je samostansko blago nestalo u požaru II. svjetskog rata, tu su kulturno-umjetnički sadržaji poglavito iz novijeg vremena uz poneku starinu i bogatu likovnu zbirku.

Franjevački muzej Fra Jozo Križić u Tomislavgradu obuhvaća brojne arheološke i etnološke izloške kao i zbirke: arheološku, sakralnu, etnološku, etnografsku, afričku...

Život u Rami

Franjevački samostan u Rami-Šćitu posjeduje etnografski muzej predstavlja život ramskog čovjeka, izloške starih zanata, gospodarstava, prijevoznih sredstava, tekstilne radinosti, primjer flore te fratarsku samostansku ćeliju – sobu fra Jeronima Vladića.

Ne manje vrijedni

Veliki broj župa i samostana pobrinuo se da svi oni koji kroče u njihove prostore mogu vidjeti tragove prošlosti. Međutim nemaju svi status muzeja, iako ih je na prostoru BiH jako puno.

U sklopu franjevačkog samostana u Visokom nalazi je bogata zbirka likovne umjetnosti te etnografska zbirka, relativno bogat lapidarij koji ilustrira neolit, brončano i željezno doba, doba Ilira i Rimljana i srednjovjekovnu Bosnu.

U jednom od kraljevskih gradova – Jajcu – u franjevačkom samostanu Sv. Luke nalazi se riznica koja posjeduje lijep broj predmeta, najprije onih praktične crkvene namjene od kojih se izdvaja kasnogotički srebrni kalež (XV. stoljeće). U tom prostoru izloženi su antički, starokršćanski i srednjovjekovni spomenici, a veliku vrijednost i značaj imaju i pohranjeni posmrtni ostatci posljednjeg bosanskog kralja – Stjepana Tomaševića.

U Sarajevu, u samostanu fratara na Bistriku, nalazi se Mala galerija Sv. Ante u kojoj se redovito održavaju izložbe likovnih i ručnih radova.

Tako i u Hercegovini, u Širokom Brijegu već nekoliko desetaka godina franjevačka galerija nudi izložbe slikarskih majstora, crkveno posuđe, ruho i stare knjige, a posjeduje i eksponate iz nekih drugih galerija i muzeja.

Nabrojane izložbe i galerije su samo jedan mali dio onoga što povijesno-kulturna i umjetnička scena pri Crkvi u BiH nudi.

Pouka za sve

Bosna i Hercegovina, država uistinu bogata mnogim kulturno-povijesnim blagom. Velik dio muzeja osnovali su katolički svećenici koji su stoljećima marljivošću, strpljenjem, s mnogo truda i neizmjernom ljubavlju nastojali sačuvati tragove prošlosti, ali i pokazati pravi primjer identiteta, tradicije i kulture ovdašnjeg naroda svim budućim naraštajima koji trebaju hrabro koračati svojim vremenom.