Trebinje − tisućljetna biskupija, katedrala, sunce i platani


Na jugoistoku Bosne i Hercegovine, skoro na samoj tromeđi s Hrvatskom i Crnom Gorom, smjestio se grad Trebinje i drevna Trebinjsko-mrkanska biskupija.

Piše: Željko Ivković

Nakon Mostara drugi po veličini hercegovački grad s 40 000 žitelja od Jadranskog mora udaljen je samo 19 kilometara, a uslijed zemljopisnog položaja veći dio godine obasjan je suncem. Upravo zbog te činjenice grad na obalama rijeke Trebišnjice, po kojoj je dobio i ime, svojom arhitekturom i mediteranskim ozračjem uistinu podsjeća na talijanske gradove, primjerice u Toskani ili jadranske gradiće.

Povijest izvire iz svakog kamena

Nakon skoro četiri sata vožnje, prelijepih rijeka, jezera, planina te općenito krajolika, došli smo do Trebinja koje je okruženo gorskim vijencima, brdima i kraškim poljima. Leotar, Trebinjsko i Popovo polje, Ilijino brdo, Obodine, Vlaštica, Kravice, Petrine, Strač, Hum, Vesac daju ovom gradu posebnost, a putniku namjerniku strahopoštovanje pred Božjom stvaralačkom rukom.

Oko 250 sunčanih dana u godini omogućili su razvoj brojnih kultura. Tu su palme, masline, mandarine, smokve, vinova loza, razno povrće, duhan...

Povijesni grad Trebinje obilježen je različitim spomenicima i zdanjima izgrađenim u mnogim stilovima. Tu je bizantski, mletački te arapski način gradnje. Kraj je obogaćen i ostatcima mnogih kultura, carstava te civilizacija: ilirskog, rimskog, turskog, austrijskog i općenito slavenskog...

U njemu gotovo ravnopravno, za razliku od broja žitelja, stoje katolička, pravoslavna i muslimanska bogomolja.

Tako se među desetljećima starim platanima, uz gradsku utvrdu Kastel, u samom središtu grada na desnoj obali rijeke „sakrila“ katolička župa i katedrala Rođenja Blažene Djevice Marije u kojoj dvije godine družbuje don Ivo Šutalo. Iako desetljećima još nedovršena, prelijepa žuto-bijela stolnica pokazatelj je da se u ovom gradu slave mise te da se kontinuitet katoličke zajednice, usprkos svemu, nastavlja...

Ekumenizam funkcionira

Osim pastoralne zadaće u Trebinju don Ivo je još i biskupijski vikar te ravnatelj u Biskupijskom centru u Stocu. Predaje i neke od predmeta na Teološkom institutu u Mostaru. Budući da dobro poznaje hercegovačke gradove i župe zanimao nas je njegov prvi doživljaj Trebinja te život katolika u gradu gdje su pravoslavci većina.

„Ovo je vrlo lijep grad na rijeci Trebišnjici i u njemu se ima što vidjeti. Ovdje se čovjek može ugodno osjećati. Što se tiče zajedničkog suživota pravoslavnih i katolika tu nema nikakvih problema. Ekumenizam je također na zadovoljavajućem nivou“, rekao nam je župnik te progovorio o povijesti župe i same drevne biskupije vodeći nas kroz katedralu i grad...  

Najmlađi župljanin ima 50 godina

Župa je službeno (ponovno) osnovana 6. kolovoza 1891. Znamo da se to dogodilo nakon Berlinskog kongresa kada je Austro-Ugarska dobila mandat da preuzme BiH od Osmanskog Carstva. Austrijska vojska je zauzela Trebinje 6. rujna 1878., a dvije godine poslije počela je gradnja crkve koja je dovršena 1884. te blagoslovljena 7. lipnja. Zanimljivo, prilikom blagoslova crkve papa Leon XIII. darovao je veliku sliku Gospe s Djetetom. Mali zvonik odvojen od crkve podignut je 1928., dok prvobitno planirana dva zvonika uz samu katedralu nikad nisu napravljena.

„U gradu ima oko 290 Hrvata prema posljednjem popisu. Bilo kakvu vezu s Katoličkom Crkvom ima 120-ak vjernika, a nedjeljom na misi bude oko 25 duša. Nažalost nema djece. Najmlađi član naše župe u Trebinju ima 50 godina. Posebnost u župi su miješani brakovi“, rekao nam je don Ivo te spomenuo „filijalno mjesto“ Ivanicu u kojoj će se graditi kapelica.

Trenutno u Ivanici žive 23 obitelji u kojima je obavljen blagoslov kuća. Prema popisu njih 66 je upisano kako bi gradili dom. Riječ je o mjestu koje pripada Općini Ravno u Federaciji BiH, a nalazi se uz samu granicu s Hrvatskom te se iz njega vidi Dubrovnik koji je udaljen šest kilometara.

Katedralna crkva

Važno je napomenuti kako je na stogodišnjicu postojanja, 1984., u prigodi proslave tisućugodišnjice biskupije, crkva u Trebinju uzdignuta u rang katedrale. Unutar nje našli smo nekoliko župljanki koje su sređivale i čistile interijer za proslavu patrona biskupije Sv. Mihovila.

Kako smo vidjeli urešena je umjetničkim djelima brojnih suvremenih hrvatskih umjetnika, a prije 15-ak godina dobila je i orgulje, što priliči jednoj stolnici.

Jedna od posebnosti koja se krije u trebinjskoj katedrali su ploče s popisima svih biskupa na kojima su prikazana imena mjesnih pastira od postanka biskupije do danas, naravno za one o kojima postoji pisani trag.

Od katoličkih objekata, osim katedrale i župnog dvora, u gradu je i kapela Sv. Mihovila u Podglivlju sagrađena 1935. gdje je i katoličko groblje koje ima oko 220 grobnih mjesta

U današnjem vremenu gradnja kuća u Ivanici budi nadu kako Trebinje neće ostati bez katolika, a blizina Hrvatske i Dubrovnika podgrijava tu misao.