Dvostranačka koalicija poslala Bidenu pismo o kršenju ljudskih prava u Turskoj


Dvostranačka koalicija od 54 senatora poslala je 9. veljače pismo američkom predsjedniku Joeu Bidenu izražavajući svoju zabrinutost zbog pogoršanja stanja ljudskih prava u Turskoj.

U pismu se, kako prenosi AINA, navode nedavni trendovi autoritarizma u Turskoj, posebno zatvaranje novinara koji se protive vladi i njezinu vojnom sudjelovanju u Siriji i Armeniji.

Sjedinjene Države posljednjih godina sve češće osuđuju Tursku, što se poklapa s vremenom vladavine predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana.

Prema pismu senatora, od neuspjelog puča protiv njega 2016., Erdogan se okomio na tamošnju oporbu, sustavnim „[ušutkivanjem] ili [suradnjom] medija koji bi mogli uputiti kritiku, [čišćenjem] neovisnih sudaca i [zamjenom] sa stranačkim lojalistima te [zatvaranjem] mnoštva novinara.“

Međutim, u pismu se ne spominje suzbijanje domicilnoga kršćanstva, pri čemu je vlada sustavno deportirala kršćane iz Turske. Organizacija International Christian Concern (ICC) objavila je prošle jeseni izvješće o Turskoj u kojem se detaljnije ocrtava ovaj progon.

Unatoč tomu, senatori izričito spominju tursko sudjelovanje u azerbajdžanskoj agresiji na Armeniju u nedavnom ratu oko Nagorno-Karabaha. Ovaj je rat samo jedan dio turskih širih geopolitičkih ciljeva u regiji.

Turska i Azerbajdžan usko su povezani, dijelom i zbog njihove zajedničke etničke povijesti kao islamska turska nacija. Armenija je najstarija kršćanska nacija na svijetu i nalazi se izravno između Turske i Azerbajdžana, ometajući ujedinjenje dviju turskih nacija. Kao što pokazuju ratni zločini počinjeni nad armenskim civilima i kontinuirano poricanje turskog genocida nad Armencima iz 20. stoljeća, ovaj sukob ima mnogo šire implikacije.

ICC je objavio izviješće o ratu, pod naslovom Anatomija genocida: Karabahov četrdesetčetverodnevni rat, a trenutno pokreće peticiju kojom se poziva na puštanje armenskih ratnih zarobljenika koji ostaju u azerbejdžanskom zarobljeništvu unatoč završetku rata prošle jeseni.

Pismo Senata, predvođeno senatorima: demokratom Ronom Wydenom i republikancem Marcom Rubiom, očitovanje je dvostranačke prirode ovog pitanja. U vrijeme velike podjele u Kongresu, i demokrati i republikanci neprestano su se ujedinjavali oko zajedničke osude kršenja ljudskih prava u Turskoj. Senatori se nadaju da će Sjedinjene Države, kao ključni saveznik Turske i prijatelj član NATO-a moći zaustaviti ove zlouporabe.

Bidenova administracija kontinuirano je izražavala želju za jačanjem i unaprjeđenjem američkih saveza. Uz to, čini se da je predsjednik Biden posebno spreman pozabaviti se zloporabama Turske zbog bliskog odnosa s Grčkom Pravoslavnom Crkvom i imenovanja državnog tajnika Antonyja Blinkena.

Mnogi zagovornici vjerske slobode i ljudskih prava u Turskoj podržali su pismo Senata Bidenu te izrazili nadu u pogledu njegovih šansi za pozitivne promjene.

KT