Nigerijski kršćani između "demokratskih" izbora i straha od Fulani militanata
Ned, 10. Ožujak 2019. 16:21
Predsjednički izbori su završeni u Nigeriji, a krajem ovoga mjeseca tu zemlju očekuju i oni parlamentarni. Umjesto demokratske borbe, rasprava i slobodnih okupljanja u Nigeriji odjekuju puščani metci i bombe.
Sve to ipak ni približno nije ozbiljno kao najvažnije sigurnosno pitanje Nigerije, a to je pojava „novih“ paravojnih skupina koje se vežu uz nomadsko-stočarski narod Fulani.
Njih je približno 15 milijuna i zbog različitih čimbenika, ali u prvom redu klimatskih, oni su prisiljeni spuštati se sa sjevera na jug u potrazi za pašnjacima za svoja goveda. Fulani su, kao i većina sjevernjaka, muslimani, dok su ljudi na čije pašnjake dolaze većinom kršćani.
Podjela na muslimane i kršćane, kojih je u Nigeriji otprilike jednak broj, opterećuje zemlju koja teško održava autoritet u sjevernim saveznim državama gdje je kršćana „samo“ 30 milijuna.
Farme i sela kršćana u mnogim dijelovima sjeverne Nigerije ubrzano se prazne, a poljodjelski običaji nestaju. Poljodjelci koji su se pokušali vratiti u svoja sela na strašan su način mučeni (odsijecanje šaka). Koriste se i druge vrste fizičkih i psiholoških pritisaka prema oprobanom afričkom scenariju kao što su napadi na crkve u vrijeme misa ili svetkovina, otmice i ubojstva svećenika i redovnica. Od izbijanja problema s Fulanima takva vrsta napada dogodila se u najmanje 22 savezne države.
Religijska podjela pučanstva, osim za prevlast nad zemljom, dobro dođe i bandama za prikrivanje – najčešće bandama na kros-motociklima koje haraju, pljačkaju, kradu stoku i otimaju ljude (po broju otmica u svijetu Nigerija je odmah iza Indije i Pakistana).
Lokalni dužnosnici, nemoćni u obuzdavanju toga ludila, prilagođavaju ga svojim potrebama podjarmljujući svoje narodne skupine protiv onih suprotnih.
Inače je Nigerija zemlja s najviše kršćana u Africi, i s takvim legitimitetom ugledni kršćani optužuju predsjednika Buharija da zatvara oči pred napadima jer je i on pripadnik naroda Fulani i muslimanski vjernik. On te optužbe snažno negira.
Prema procjenama, do 2050. Nigerija će biti treća zemlja po broju stanovnika na svijetu, odmah iza Kine i Indije. Ona je također kulturno, vjerski i običajno najraznolikija država afričkog kontinenta. Kao takva ima složen politički i pravni sustav u kojem su povezani opće, običajno i vjersko pravo, kao i više razina vlasti, te je za naše shvaćanje društvenog poretka nezamislivo zahtjevno provoditi klasičnu provedbu zaštite ljudskih prava i oživotvorenje izbora na kojima će se natjecati čak 73 političke stranke.
Wole Soyinka, nigerijski moralni autoritet, književnik i dobitnik Nobelove nagrade, upozorio je: „Nigerija se može sunovratiti u etničko krvoproliće gore nego u Jugoslaviji, osim ako se agresori Fulani ne obuzdaju.“
KT
Izdvojeno
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=86d4e524a61a05ed6bf2db57ac741be1)
Križnim putem kršćana danas
.jpg&w=420&h=235&zc=1&hash=397b3eb05c304b0769cc752749574245)
Sri, 20. Stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
