Piše: Tina Matić Ilić

Nakladna kuća Kršćanska sadašnjost iz Zagreba, u suradnji s Katoličkim bogoslovnim fakultetom u Zagrebu, objavila je 2018. zbornik radova Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive, ispisan na 448 stranica.

Radovi 15 autora

Zbornik radova XXIII. međunarodnoga mariološko-marijanskog kongresa održanog u Rimu od 4. do 9. rujna 2012. o temi Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive, još je jedan u nizu znanstvenih zbornika Hrvatskoga mariološkog instituta Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U njemu je objavljeno 12 znanstvenih članaka koje potpisuje 15 autora: Adalbert Rebić, Ivan Karlić, Marija Pehar, Josip Šimić, Andrea Filić, Vlado Košić, Nela Gašpar, Bruno Pezo, Hrvatin Gabrijel Jurišić, Martina Begić, Marijan Biškup, Tomislav Filić, Mato Zovkić, Petar Lubina i Katarina Kopernik.

U ovom zborniku kroz poglavlja su obrađene teme: o Drugom vatikanskom koncilu i raspravama oko mariologije, teološkoj interpretaciji i ekumenskoj perspektivi „Krize Mariologije“ ili „Marijanskog pitanje“ nakon Drugog vatikanskog koncila, o marijanskim ukazanjima, Blaženoj Djevici Mariji u spisima dr. Franje Franića, splitskog nadbiskupa i metropolita, o marijanskim propovijedima o. Zlatana Plenkovića O.P., o liturgijskom štovanju Marije Majke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon Drugog vatikanskog koncila, hrvatskim marijanskim svetištima u poslijekoncilskoj obnovi itd.

„Do ljeta 1980. radovi su uznapredovali dotle da je biskup okružnicom od 21. srpnja 1980. najavio svećenicima i vjernicima posvetu predviđenu za 14. rujna te godine (...) Ujedno je najavio da će katedrala biti posvećena Blaženoj Gospi Kraljici svijeta i Majci Crkve“, piše u zborniku

Mostarska stolnica

Čitajući retke ovog zbornika, publika ima priliku dublje upoznati opće mariološke teme i rasprave koje su se vodile za vrijeme Drugog vatikanskog koncila. Između ostalog, u djelo je utkan sadržaj o liturgijskom štovanju Marije Majke Crkve u BiH, a čiji je autor prof. dr. sc. Mato Zovkić.

On se kroz obradu teme Liturgijsko štovanje Marije Majke Crkve u Bosni i Hercegovini nakon Drugog vatikanskog koncila, posebno osvrnuo na gradnju mostarske stolnice koja je i posvećena Mariji Majci Crkve.

Tako piše kako su prvi biskupi Mostarsko-duvanjske biskupije fra Paškal Buconjić (1881. – 1910.) i fra Alojzije Mišić (1912. – 1942.) radili na pribavljanju zemljišta za katedralu, i to na današnjem prostoru koji se zove Rondo ili Trg hrvatskih velikana. Njihov nasljednik dr. Petar Čule nastavio je istim stopama unatoč protivljenju ustaške vlasti, a 1948. je zbog tobožnje suradnje s bivšim režimom bio osuđen i na kaznu zatvora. Više od dva desetljeća kasnije biskup Čule dobio je lokaciju za katedralu. „Do ljeta 1980. radovi su uznapredovali dotle da je biskup okružnicom od 21. srpnja 1980. najavio svećenicima i vjernicima posvetu predviđenu za 14. rujna te godine (...) Ujedno je najavio da će katedrala biti posvećena Blaženoj Gospi Kraljici svijeta i Majci Crkve“, piše u zborniku.

Zbornik Mariologija nakon Drugoga vatikanskog koncila: prihvaćanje, rezultati i perspektive  čitateljima nudi različite podatke, tumačenja, zanimljivosti i druge informacije o mariologiji kao vrlo važnom segmentu teologije koji se bavi izučavanjem života Blažene Djevice Marije i djela o njoj.