Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik

Knjigu Demografija – Iseljavanje – Migracije. 6. hrvatski socijalni tjedan objavio je Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, a suizdavač i izvršni nakladnik je Kršćanska sadašnjost. Urednici su: Stjepan Baloban, Gordan Črpić, Dubravka Petrović Štefanac i Zvonimir Ancić.

Sastoji se od 494 stranice podijeljene na osam odjeljaka – pozdravne riječi, plenarnih izlaganja, panela, zaključaka i završne riječi, završnog misnog slavlja, deklaracije, konferencije za novinstvo s najavom HST-a, a na kraju su predstavljeni sudionici Socijalnog tjedna.

S obzirom kako je Šesti socijalni tjedan održan tijekom pandemije koronavirusa, na priloženim fotografijama sudionici su u maskama, ali to je "vidljivi znak povijesnoga trenutka", kako je zapisano u Predgovoru.

Razlozi za odabir teme prilično su jasni jer se Hrvatska, kao i BiH, baš poput brojnih europskih zemalja posljednjih desetljeća suočava sa zabrinjavajućom demografskom situacijom. Tema je aktualna i urgentna, pa tako hrvatski teolozi u suradnji s demografima godinama pozivaju na aktivnu pronatalitetnu politiku "koja se u hrvatskom društvu treba prihvatiti kao opće dobro naroda i države". S obzirom da se posljednjih godina demografska problematika sve više povezuje s "useljavanjem" i "iseljavanjem", ali i migracijama, naslov Šestog HST-a bio je Demografija – iseljavanje – migracije. U knjizi su, dakle, predstavljena predavanja koja su obuhvatila tri tematske cjeline, s tim što su pod pojmom "iseljavanje" obrađivane i teme useljavanja i povratništva.

Kako je na kraju drugoga dana održavanja HST-a jednoglasno prihvaćena Deklaracija, i ona se nalazi u zborniku, na hrvatskom i engleskom jeziku.

Nakon pozdravnih govora tadašnjeg zagrebačkog nadbiskupa kard. Josipa Bozanića, u to vrijeme predsjednika HBK-a mons. Želimira Puljića, predsjednika Upravnog vijeća Centra HBK-a za promicanje socijalnog nauka Crkve mons. Đure Hranića, predsjednika Programskog odbora Črpića te pročelnika Centra Balobana, u knjizi je priloženo 25 radova koji se bave aktualnim demografskim trendovima i njihovu utjecaju na hrvatsko društvo, djelovanjem demografskih politika, iseljeništvom i useljeništvom, odnosno iskustvima i izazovima te o perspektivama u Europi, kad se govori o migracijama, a s posebnim osvrtom na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu.

Teme se također tiču braka i obitelji u demografskom kontekstu, kao i uloge društva i politika u održanju te zajednice. Tretirana su i pitanja stambenog zbrinjavanja, iseljavanja hrvatskih državljana u Njemačku, a raspravljano je i o povratnicima, njihovim iskustvima i perspektivama, poteškoćama u ostvarivanju prava te o primjerima održivih modela kako bi povratništvo bilo uspješno.

Bilo je govora o možda manje poznatom ali važnom odnosu klimatskih promjena i migracija, a dakako i o putu crkvenog djelovanja za demografski oporavak Hrvatske te o značaju pastorala. S obzirom da su brojni Hrvati u iseljeništvu, pozornost je posvećena i dušobrižničkoj ulozi hrvatskih katoličkih misija, a u radu pomoćnog vrhbosanskog biskupa u miru mons. Pere Sudara predočena je tema Migracije i Hrvati u Bosni i Hercegovini.

Ovaj zbornik na nešto manje od 500 stranica predstavlja hrvatsku stvarnost koja je izazovna, a tiče se i Crkve koja je, s obzirom na svoj misionarski karakter, pozvana razmišljati i baviti se ovom tematikom. Zato je knjiga "svojevrsni demografski svjetionik", kako je naglasio aktualni zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša na predstavljaju u Dvorani Vijenac u Zagrebu 14. studenoga 2023.

Djelo je vrijedno jer potiče na raspravu o važnim pitanjima, a u pravim rukama može biti itekako plodonosno. Stoga se preporuča svima koje zanima tema kretanja stanovništva koja je gorući problem Hrvatske, ali i drugih zemalja, posebice kad se uzme u obzir nebriga vladajućih struktura.