Hvalospjev beskonačnoj kreativnosti


Zbirka poezije koja briljantno premošćuje jaz između najmodernije znanosti o svemiru i duhovne potrage za smislom i Stvoriteljem.

Djelo se preporuča svima koji žele promatrati svemir, ne samo kao znanstvenu jednadžbu, nego i kao hvalospjev beskonačnoj kreativnosti

Djelo se preporuča svima koji žele promatrati svemir, ne samo kao znanstvenu jednadžbu, nego i kao hvalospjev beskonačnoj kreativnosti

Piše: Josipa MilerKatolički tjednik

Djelo Nezamislivo obilno. Astronomski psalmi napisao je Arnold Benz izvorno na njemačkom jeziku 2023. U rujnu 2025. tiskala ju je nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost, a za prijevod je zaslužan hrvatski astrofizičar Roman Brajša komu je knjiga i posvećena. Sastoji se od 31 kratkog lirskog teksta koje Benz naziva „astronomskim psalmima“, a u njima zvijezde, galaksije i crne rupe prestaju biti samo objekti istraživanja i postaju slike života i kreativnosti. Na kraju se nalaze i bilješke o slikama koje su donesene u knjizi, a prikazuju stvarne astronomske pojave, te odjeljak posvećen pitanjima za raspravu i refleksiju.

O svemiru i Bogu

Na početku Benz promišlja o veličini te ističe kako je Svemir nezamislivo velik, ali kako je Bog nezamislivo veći. S druge strane, ponovno riječju „nezamislivo“ opisuje čovjekovu malenost. Piše potom o vremenu te zahvaljuje vječnom Bogu na 2,4 milijarde sekundi koje mu je darovao. Pita se: „Jesi li ti, Bože, stvoritelj vremena? Gospodar vremena? Stvaraš li novo na ruševinama i razvalinama? Skriva li čak i umiranje nešto novo?“

U njegovoj poeziji neizostavni su i zakoni koji s konstantama „pozornicu grade, na kojoj se kozmička razvija drama“. Razmišlja o slučajnosti i energiji koja je neophodna za život, ali na koju ne smijemo polagati pravo jer je ona „darovana iz jednog velikog, neiscrpnog izvora“, te neprestano zaključuje: „Hvala ti, dobri Bože!“

„Vidiš li ti, Bože, Stvoritelju moj, također iza te granice? Poznaješ li sve moje misli, želje i strahove?“, pita se u psalmima autor te ponovno zahvaljuje na planetu Zemlji koji je savršen za život, „nezasluženi dar“, „poput vrta Adama i Eve“, „dano na posudbu od Stvoritelja, na odgovorno korištenje“. Njegova zahvalnost posebice je izražena u psalmu Hvalospjev podrijetlu gdje zahvaljuje na prvom mjestu svojim roditeljima, njihovim predcima, i unatrag skroz do atoma, protona i kvarkova, fizikalnih zakona i konstanta, „zahvaljujem Onomu koji je tu povijest imao u svojim rukama, tako da danas mogu reći 'ja'“.

Retke je posvetio i teleskopima, asteroidima, zvijezdama, izvanzemaljcima, Velikom prasku te obilju planeta.

„U zvjezdanim ljetnim noćima pod vedrim nebom

može se dogoditi

da i ja osjećam kozmičke valove.

Prepuštam se,

i ja titram s njima,

lagano i bezbrižno,

osjećam da sam jedno sa svemirom

i blizu Onomu, koji ga održava na životu.“

Valovi (str. 35)

Čuđenje

Benz u ovom djelu ne piše kao suzdržani znanstvenik, nego kao čovjek koji je iznenađen, zapanjen i zahvalan pred veličinom stvaranja. Opisuje raskošan i dinamičan svemir koji neprestano donosi nešto novo, a odnosi staro, te svojom poezijom širi horizonte. On ne nudi dogmatske odgovore, nego otvoreno postavlja pitanja o Bogu Stvoritelju.

Dokazuje kako istraživanje svemira ne mora voditi udaljavanju od Boga, dapače može ga približiti. On promatra i zadivljen je te to želi i čitateljima, naglašavajući kako znanost i vjera jesu dva različita pristupa doživljaju stvarnosti, ali kako su oba podjednako važna te im je poveznica čuđenje, a „tko se čudi, može hvaliti i zahvaljivati“, kako je autor zapisao.

Djelo se srdačno preporuča svima koji traže sintezu znanja i duhovnosti, koji žele promatrati svemir, ne samo kao znanstvenu jednadžbu, nego i kao hvalospjev beskonačnoj kreativnosti.

Astrofizičar i pjesnik

Arnold Benz rođen je 21. travnja 1945. u Winterthuru u Švicarskoj. Profesor je emerit na Institutu za fiziku čestica i astrofiziku Sveučilišta ETH u Zürichu. Fizika Sunca te nastanak zvijezda i planeta njegovo su uže područje zanimanja. Uz to, godinama se bavi odnosom prirodne znanosti i vjere te je dobitnik počasnih doktorata na Teološkom fakultetu u Zürichu i na Universityju of the South u SAD-u.