Mnoge slike o Lutheru

čet, 26. srpnja 2018. 19:00

U svojoj knjizi Martin Luther s podnaslovom Ekumenska perspektiva, prigodom 500. obljetnice Lutherove reformacije, autor – kardinal Walter Kasper pisao je o današnjem shvaćanju tog njemačkog reformatora.

Piše: Tina Matić

Martin Luther – Ekumenska perspektiva knjiga je koju je 2017. objavila nakladna kuća Kršćanska sadašnjost. Izvorno je napisana na njemačkom jeziku, a na hrvatski ju je preveo Mato Balić i to izdanje ispisano je na 90 stranica.

Na sve je mislio

Kako bi što bolje približio sliku o Martinu Lutheru, njemačkom teološkom i vjerskom reformatoru, kardinal i profesor dogmatike Kasper, podijelio je sadržaj u osam poglavlja.

Prvo nije obilježeno brojem i nosi naziv Mnoge slike o Lutheru i nepoznati Luther. Nakon toga slijede: Prijelazno doba propadanja i novog zamaha, Lutherova težnja: evanđeoska obnova kršćanstva, Nastanak i kraj konfesionalnog razdoblja, Luther i duh novoga vijeka, Ekumensko razdoblje kao ponovno otkrivanje katoliciteta, Ekumenska aktualnost Martina Luthera i Ekumenizam milosrđa – pogled u budućnost. Na samom kraju čitateljstvu je ponuđen kraći životopis autora Waltera Kaspera koji je, osim što je kardinal, prepoznatljiv i po tome što je u razdoblju od 2001. do 2010. bio predsjednik Papinskog vijeća za promicanje jedinstva kršćana.

Ovim djelom ukomponirao je i notu koja je dugo odavala osjećaj kako je Martin Luther krivovjerac – kriv za raskol zapadne Crkve, ali je u svemu tome i utkao misao kako su ta vremena prošla.

Novija istraživanja

Mnogo se puta može čuti kako je upravo Luther glavni i odgovorni krivac za crkveni raskol zapadne Crkve, kako je on svojom reformacijom podijelio katolike. Međutim, katolička lutherovska istraživanja u 20. stoljeću donijela su sasvim novi pogled, potpuni preokret u shvaćanju njemačkog reformatora. Tim brojnim istraživanjima, došlo je do priznavanja Lutherove izvorne vjerske težnje i pravednijeg suda o krivnji za crkveni raskol. To su dvije velike stavke u razumijevanju povijesti, kako Crkve tako i one povijesti u društvenom segmentu.

Autor navodi i kako se Martina i reformaciju u Njemačkoj sada pokušava tumačiti u kontekstu nove vjerske slobode. „Njegova izjava: 'Ne mogu drukčije, tu stojim, neka mi Bog pomogne' vrijedi kao izraz Lutherove slobode i iskrenosti uspravnoga hoda i uzdignute glave nasuprot crkvenom i političkom autoritetu“, napisao je Walter Kasper, ali i dodao kako ipak govor o Lutheru, kao začetniku vjerske slobode, nameće mnoga pitanja.

Svemu tome pisac je dodao i kako povijest slobode nije započela tek 1517., nego je biblijskih kritika, otvorenih kritika Crkve i crkvenih napora oko reforme bilo je već u 15. stoljeću.

Govoreći o Lutheru, kardinal Kasper je u ovoj knjizi spomenuo i neke druge čimbenike i karike koje su utjecale na tijek 16. stoljeća. Tako, između ostaloga, navodi kako se reformacija ne da jednostrano usredotočiti na Luthera.

Izdvojeno

Homilija

sub, 18. tra. 2026. 09:18

TREĆA USKRSNA NEDJELJA A

Temelj naše vjere jest sigurnost da je Isus uskrsnuo. Isus iz Nazareta je umro, no Bog ga je uskrisio te tako potvrdio njegovu poruku.

Podijeljen sakrament krizme za tri sarajevske župe

BiH

sub, 18. tra. 2026. 14:27

Podijeljen sakrament krizme za tri sarajevske župe

U subotu, 18. travnja vrhbosanski nadbiskup metropolita mons. Tomo Vukšić u župi Presvetog Trojstva Novo Sarajevo podijelio je sakrament krizme za 34 kandidata iz tri župe: Novo Sarajevo, Novi Grad i Briješće.

Razmišljanje

sub, 18. tra. 2026. 09:49

Neka ih tamo daleko…

Jasno je kako Milanović nije imao kud doli odgoditi summit na Brijunima i tako spriječiti Vučićev ulazak u Hrvatsku. Još je, naime, 2022., odgovarajući na Vučićevu tezu o ustašizaciji Hrvatske, uzvratio kako je u Hrvatskoj ustaša jako malo – a u Srbiji četnika koliko hoćeš. Ništa se u međuvremenu nije promijenilo.