sub, 07. rujna 2024. 12:04
Djelo predstavlja zbirku eseja, promišljanja i refleksija o odnosu vjere i javnosti, odnosno o bitnim društvenim i crkvenim pitanjima, temama koje bi trebale zanimati svakog vjernika i čovjeka uopće.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Knjigu Ni tamjan ni dogmatika. Izbor iz recenzija, kritika i ogleda napisao je Anton Šuljić, a u svibnju 2024. objavila ju je nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost.
Sastoji se od sedam dijelova koji se protežu na 473 stranice, uz autorov Predgovor i Pogovor Saše Horvata.
Bogatstvo misli
Tekstovi su pisani tijekom 30 godina, a jedan od njih je i o Crkvi u suvremenim mijenama kojim Šuljić započinje ovu zbirku, a koji je emitiran na Trećem programu Hrvatskoga radija tijekom četiriju tjedana u studenom 2004. Piše o sekularizaciji koja je izazov kršćanskoj duhovnosti i „hrvatskom katolicizmu“, te o medijima kao glasnicima sekularizacije, ali ističe kako je i ona neka vrsta teološkog pitanja; korektiv je i izazov duhovnosti i teologiji „da se okrenu svojim izvornim vrijednostima i svome istinskom poslanju“. Nadalje piše i protiv pobačaja prilažući intervju s kraja 2016. pod naslovom Referendum protiv pobačaja politikanstvo je koje bi ideološki podijelilo društvo, a zatim se mogu pročitati i četiri recenzije te jedan prikaz različitih knjiga. Komentirao je i rušenje Staroga mosta u Mostaru u studenom 1993., pisao o miru kao čovjekovu prirodnom stanju te o izbjeglicama.
Anton Šuljić rođen je 1955. u Novalji na Pagu. Svećenik je Krčke biskupije, pjesnik, publicist i šansonijer. Uz brojne službe bio je ravnatelj Tiskovnog ureda HBK-a, glavni urednik Informativne katoličke agencije te pomoćnik direktora u Kršćanskoj sadašnjosti. Autor je više knjiga, pet zbirki pjesama, niza križnih putova, a izdao je i tri kantautorska CD-a svojih šansona.
U knjizi je priložen i tekst Franjo Kuharić – Kardinal s kojim je počela nova epoha Katoličke crkve u Hrvatskoj, a Šunjić je pisao i o 500 godina Lutherove reformacije, značaju hrvatskih svećenika u Istri i kršćanskim temeljima Europe.
Jedno poglavlje posvećeno je medijima, a priložena su tri teksta o medijskom predstavljanju Crkve u hrvatskoj javnosti, medijskoj odgovornosti te kako danas biti navjestitelj evanđelja.
Dio je posvećen i službama pojedinih papa, te je tako moguće pročitati osvrt na treći pohod pape Ivana Pavla II. Hrvatskoj, predstavljanje njegove knjige Testament za treće tisućljeće kao i o tomu što uči papa Benedikt XVI., a zašto je Bergoglio sasvim drukčiji Papa.
Šuljić je pozornost posvetio i ljudima vjere i kulture poput fra Bonaventure Dude, don Živka Kustića, prof. dr. Josipa Turčinovića, fra Mirka Mataušića i brojnih drugih.
Poglavlje Biblijska obzorja i stvoreni svijet donosi promišljanje na temelju enciklike pape Franje Laudato si', tekst koji je pogovor Leksikonu biblijskih žena te recenzije Leksikonu biblijskih muškaraca i Biblijskoj medicini, prikaz knjige Izgubljena Biblija i Kako razumjeti rod. Povijest rasprave i različita razumijevanja u Crkvi, a zanimljiv može biti i tekst o 50 godina Zagrebačke Biblije.
Posljednji prilog u knjizi naslovljen je Humanizam uz kavu, a donosi razgovor s pedagogom i sociologom Borisom Drandićem za Nastavnički suputnik.
Autentična duhovnost
Ni tamjan, ni dogmatika nije samo teološki ili filozofski spis, nego i poziv vjernicima, ali i drugim ljudima na promišljanje i djelovanje na polju društvene odgovornosti, ali i osobne duhovne obnove. Svojim otvorenim promišljanjem Šuljić otvara prostor dijalogu i kritici pozivajući na autentičnost. Djelo je, kako je Horvat ocijenio, „pravo malo bogatstvo misli koje se nije predalo pred suvremenom dinamikom brzih informacija i površnih pogleda“ jer „Šuljić samog sebe i čitatelje dovodi pred odveć često zaboravljene i potisnute granice u ime prividnog mira koji nudi materijalno“.
Zato se djelo preporuča svima jer se autor zalaže za autentičnu duhovnost koja nadilazi praznu ritualnost te potiče čitatelje na traženje dubljeg smisla. Središte je Isus Krist, a pokazuje kako je vjera itekakav izvor moralne snage u suočavanju s izazovima modernoga svijeta. Kako je zapisao Frano Prcela: „Svatko tko traži uporište za budućnost s velikim će intelektualnim dobitkom iščitavati, štoviše, razmatrati ove tekstove.“