ned, 08. lipnja 2025. 12:04
Knjiga nudi promišljanja o pozivu, bilo da je riječ o svećeničkom, redovničkom ili laičkom, te je tako namijenjena svim kršćanima koji žele razumjeti kako su svi staleži drukčiji načini istoga nasljedovanja Isusa Krista.
Piše: Josipa Miler, Katolički tjednik
Djelo Kršćanski stalež Hansa Ursa von Balthasara, u prijevodu Marka Lončara, objavila je nakladnička kuća Kršćanska sadašnjost u ožujku 2025., na 542 stranice.
Izvorno je svjetlo dana ugledalo na njemačkom jeziku 1977., ali je njegov sadržaj vrlo aktualan te primjenjiv i danas.
Knjiga se bavi različitim staležima u Crkvi i njihovom međusobnom nadopunjavanju. Podijeljena je na tri dijela, a Balthasar započinje govorom o određenju čovjeka za ljubav, u sklopu koga spominje glavnu zapovijed, „smjeti ili morati“, „ljubav i savjet“ te „ljubav i zavjet“. Progovara i o stvorenju i službi, milosti i poslanju, čovjeku raja zemaljskog te nebu. Autor prati podrijetlo suprotnosti između staleža, vidljive i prevladane u životu Isusa i Marije. Posebno se ističe osobni trenutak u Isusovu pozivu Dvanaestorice i zahtjevu za radikalnim nasljedovanjem. Istražuje odnos između službenog svećeništva i osobnog sudjelovanja u Kristovu svećeništvu, te funkcionalnu usmjerenost obaju staleža (svećeničkog i laičkog) prema temeljnom staležu Crkve. Podjednako promišlja o laičkom statusu te duhovnom pozivu. Oba načina života gleda kroz poziv i piše o njegovoj biti i događaju ističući kako je to sve ista ljubav.
„Jedinstvo poziva, bilo ono jasno spoznatljivo ili vidljivo tek po slijepoj vjeri koja više vjeruje Bogu nego sebi, zahtijeva jedinstvo odgovora. Jedinstvo poziva jedino je što ljudskom životu daje zaokruženost“ (str. 473 - 474)
Utvrđuje kako „kršćanska objava nije, u prvom redu, objava gledanja, nego vjera slušanja“ zato što je nama upućena Božja riječ „najuzvišenije upućivanje u tajne i najveća počast koju nam je mogao iskazati osobni Bog“. Stoga Balthasar ističe kako vjerovati pozivu znači da je zabranjeno osiguravanje u odnosu na poziv – u slučaju da on zakaže, te također znači „svoj cjelokupni Ja predati i uložiti u nepredvidivo poslanje“, „usred svoga bića stvoriti prazninu i rezervirati je za Božju riječ koja će u nama vladati i oblikovati put“.
Piše na kraju i o odbijanju poziva koje se ne smije zamijeniti s izvanjskom nemogućnošću da ga se slijedi.
Djelo Kršćanski stalež, prema Predgovoru, želi biti „ništa drugo doli iscrpna meditacija o razlozima i pozadini razmatranja Egzercicija (Duhovne vježbe Sv. Ignacija Lojolskog) o 'Kristovu pozivu', o odgovoru koji valja dati na taj poziv, 'ako želiš dopustiti da te taj poziv zahvati, i o izboru pred koji nas taj poziv stavlja.“
Nudi duboko promišljanje o različitim načinima življenja kršćanske vjere i poziva na ostvarenje ljubavi u svakom životnom staležu. Preporuča se svima koji žele produbiti svoje razumijevanje kršćanske duhovnosti i odnosa unutar Crkve.
Hans Urs von Balthasar (Luzern, 1905. – Basel, 1988.) jedan je od najpoznatijih katoličkih teologa 20. stoljeća. Osim teologije studirao je filozofiju i književnost. Isusovačkoj družbi pristupio je 1929., a sedam godina kasnije bio je zaređen za svećenika. Ipak, Družbu je napustio 1950. osjetivši poziv za osnivanje Instituta Sv. Ivana.
Međunarodni teološki časopis Communio pokrenuo je 1969. Njegova glavna djela su: Herrlichkeit (1961. - 1969.), Theodramatik (1971. - 1983.), Theologik (1985. -1987.), Epilog (1987.).