Ned, 05. Siječanj 2020. 13:12
Sve manje vidimo naziv je pripovjedne zbirke autora fra Ladislava Z. Fišića, koja donosi priče o obitelji, zavičaju, školovanju, putovanju...
Piše: Tina Matić Ilić
Djelo fra Ladislava objavio je 2017. Franjevački samostan u Gučoj Gori. U timu za izradu ove knjige bili su: za nakladnika Drago Pranješ, urednik Ivan Šarčević, lektura Stjepan Duvnjak i Ivan Nujić, korektura Darko Rubčić, crteži ak. slikar prof. Želimir Fišić, grafičko oblikovanje Branko R. Ilić.
Ovoga puta 35
Sve manje vidimo nije jedina pripovjedna zbirka koju je potpisao fra Ladislav Fišić. On je objavio i Životne igre (2014.) i Ručni rad Božji (2015.).
Ova je objavljena 2017. i ima 35 priča u 7 poglavlja, pri čemu prvo poglavlje Obiteljske i zavičajne čine: Obiteljski sat, Majka, Živa voda, Prva ispovijed, Biberove muke, Pod stijegom i Koja gora, Ivo...
Drugo poglavlje Đačke, bogoslovske, studijske i visočke autor je sastavio od naslova: U svibnju, Molim van, Zamućeno zrcalo, „Lepa mantija“, Stolni nogomet, Naivni fratar, Popljuvano lice i Opasni meningitis.
Sljedeće poglavlje fra Ladislav je naslovio kao Pripovjedačke i u njega dodao priče: Propovijed ili deklamacija, Sekunda kao sat, Stube kao ljestve, U slavu Božića i Odbij!
U četvrtoj cjelini – Putničke, hodočasničke, sestrinske nalaze se pripovijetke Čudesni Tadž Mahal, Svete ruke, Ja, pa ja, Hvala Allahu za sestru Mariju te Ima jedna tvrda cesta.
Peto poglavlje Bratske i fratarske čine: Automehaničari, Nisi perspektivan, Mehaničar u Rimu, Braća fratri, Logika mu šepa i Želim biti kršćanin.
Čučogorski Dulčić poglavlje je s dvjema pričama – Susret sa slikom i Stabat Mater – Stala Majka.
Posljednje poglavlje Kao oporuka najkraće je u ovoj zbirci i čini ga samo jedna pripovijetka – Zvjezdasti plašt na plećima Bosne Srebrene.
„Fra Ladislav se svrstao među nekolicinu najplodnijih autora koje je Bosna Srebrena ikada iznjedrila, a njegova književno-umjetnička ostvarenja kvalitetom se ističu među sličnim djelima bosansko-franjevačke književnosti“, napisao je fra Ivan Nujić u pogovoru ove zbirke
Iznjedrila Bosna Srebrena
Ovaj fratar rodom iz okolice Travnika u bosansko-franjevačkoj publicistici i književnosti bio je prisutan gotovo 60 godina. Poznato je kako za to plodonosno vrijeme nije bio žanrovski sveden samo na jedno, nego se okušavao u različitim smjerovima. „Svojim publicističkim i prevodilačkim radom fra Ladislav se svrstao među nekolicinu najplodnijih autora koje je Bosna Srebrena ikada iznjedrila, a njegova književno-umjetnička ostvarenja kvalitetom se ističu među sličnim djelima bosansko-franjevačke književnosti“, napisao je fra Ivan Nujić u pogovoru ove zbirke.
Sretniji ne bih bio
Čitajući retke ove zbirke, publika može zamijetiti kako autor piše o brojim motivima – onima koji se tiču zavičaja, školovanja i rada. Neke od njih on piše u prvom licu, no i tada nisu samo puko subjektivno iznošenje njegovih sjećanja i doživljaja. U jednoj od pripovijetki govori o svojoj prvoj pričesti za koju ga je pripremala sestra milosrdnica, o tome kako je bio nespretan na fotografiranju nekoliko dana prije toga, ali je zato nastojao na svečani dan dobro paziti da na fotografiji bude kako treba. „Ono je prvo izgledalo otmjenije, ali meni je ovo drugo bilo simpatičnije. Kada smo završavali doručak, bio sam tako sretan da, čini mi se, ni u nebu ne bih sretniji bio“, opisuje autor jednu epizodu iz djetinjstva.
Fra Ladislav piše sasvim iskreno, bez uljepšavanja, ali istodobno na jako zanimljiv način, blizak svima.
Pokretač Svjetla riječi
Fra Ladislav Fišić rođen je u Grahoviku u župi Dolac 22. rujna 1937., od oca Nikole i majke Marije. Krsno ime mu je Zvonimir. Osnovnu školu završio je u Docu kod Travnika, klasičnu gimnaziju u Visokom, novicijat u Kraljevoj Sutjesci, filozofsko-teološki studij u Sarajevu, a germanistiku u Beogradu.
Za svećenika je zaređen 1960. Bio je kapelan u Gučoj Gori i Podmilačju. U Franjevačkom samostanu i gimnaziji u Visokom obnašao je službe prefekta, profesora njemačkog i vikara.
Jedan je od pokretača franjevačkog lista Svjetlo riječi kojemu je dao i ime. Tu je radio kao urednik, lektor i prevoditelj.
Godine 1985. bio je izabran za tajnika Provincije i pročelnika Komisije za izdavačku djelatnost pri Provincijalatu Bosne Srebrene.
Fra Ladislav Fišić preminuo je 4. svibnja 2018.