čet, 03. srpnja 2025. 08:05
Godine 321. Konstantin I. proglasio je "dies solis" obveznim blagdanom za kršćane i za rimske mitraiste.
"Svi sudci i stanovnici gradova te svi umjetnici trebaju mirovati na častan dan Sunca", stajalo je između ostaloga u zapovijedi. Od obveznog odmora bili su izuzeti seljaci ako su u pitanju hitni poljoprivredni radovi. Prvim kršćanima židovskog podrijetla sedmi dan u tjednu i dan odmora bio je šabat. Prema današnjem kalendaru šabat počinje u petak navečer.
Prvi kršćani nežidovskog podrijetla prebacili su dan odmora i molitve na rimski dan koji se zvao dies solis (dan Sunca) jer je prema evanđeljima Isus uskrsnuo treći dan nakon šabata. Tome odgovara nedjelja te su taj dan počeli zvati danom Gospodnjim.
Zanimljivo, u mnogim romanskim jezicima naziv za nedjelju povezan je s riječi Gospodin: francuski dimanche, talijanski domenica, a španjolski domingo.
Ž.I., KT