sri, 22. srpnja 2026. 08:46
Od 1. srpnja, lazaristička crkva u 7. bečkom okrugu, u Kaiserstraße, u vlasništvu je Koptske Crkve. Ovo je četvrti prijenos vlasništva crkve Koptima u Beču.
Posljednji prijenos vlasništva Koptima dogodio se za vrijeme mandata aktualnoga nadbiskupa Josefa Grünwidla, a prethodna tri za vrijeme kardinala Christopha Schönborna (1995.-2025.).
Četiri bečke crkve
Prva je bila 2003. takozvana Ruska crkva u UNO Cityju – građena između 1915. i 1922. kao rimokatolička crkva za naselje Bretteldorf. Nadimak "ruska" dobila je zato što su na njezinoj izgradnji sudjelovali ruski ratni zarobljenici iz Prvoga svjetskog rata, a izgled joj podsjeća na istočnoeuropsku sakralnu arhitekturu.
Druga je 2010., samostanska crkva sestara Pomoćnica kršćana u 18. okrugu. Riječ je o družbi koju je 1856. osnovala Francuskinja Eugénie Smet, s karizmom nadahnutom Sv. Ignacijem Loyolskim. Sestre pak nisu napustile Beč nego imaju svoj samostan i provincijalat na adresi Abt-Karl-Gasse 22–24.
Treća i u jedno najveća je 2015. crkva Gospe od Pobjede u 15. okrugu, koja je u stilu historicizma građena od 1868. do 1875., prema projektu znamenitog arhitekta Friedricha von Schmidta, koji je projektirao i bečku Gradsku vijećnicu (Rathaus).
Crkva otaca lazarista, družbe koju je utemeljio Sv. Vinko Paulski, služila je svojoj izvornoj svrsi više od 160 godina. Njezin je kamen temeljac položen 27. rujna 1860., na 200. obljetnicu smrti Sv. Vinka, a posvećena je Bezgrješnom začeću Blažene Djevice Marije 7. prosinca 1862. Također ju je projektirao Friedrich von Schmidt, i to kao svoju prvu građevinu u Beču.
Manje ekonomske, ali više duhovne koristi
U drugim zemljama crkve se desakraliziraju i pretvaraju u knjižnice, kafeterije ili gimnastičke dvorane.
Kardinal Schönborn je u jednom razgovoru kazao kako je to uvijek želio izbjeći koliko god je moguće, „jer imamo toliko drugih kršćanskih Crkava u Austriji, posebno u Beču“. U ovoj situaciji zapravo je očito „možda se odreći ekonomskih koristi, ali zauzvrat omogućiti kršćanskoj braći i sestrama da pronađu duhovni dom u crkvi“.
Kardinal Schönborn
Inače, u Austriji živi oko pola milijuna kršćana s Bliskog istoka i iz Azije. Osiguravanje dostojanstvenog, crkvenog života za njih bio je važan cilj kardinalova mandata.
To je postignuto ne samo u suradnji s Koptskom Crkvom, nego i s mnogim Crkvama koje su značajno porasle u Austriji, posebno u Beču.
„Ovaj put je smislen i učinkovit. Nadam se da će se nastaviti“, rekao je kardinal Schönborn u intervjuu objavljenom u najnovijem broju časopisa Information Christlicher Orient (ICO).
Kojoj su koptskoj Crkvi darovane bečke crkve?
Inače, pojam „Kopt“ arapska je verzija riječi „qubt“, prema grčkoj „aigyptios“ što jednostavno znači „Egipćanin“. Prema tomu, Koptska Crkva jest ona koja se razvila na prostoru današnjega Egipta. Crkveni povjesničar Sv. Euzebije Cezarejski spominje kako je na to područje evanđelje došlo propovijedanjem Sv. Marka evanđelista između 42. i 62. godine, koji je potom utemeljio i biskupsku stolicu u Aleksandriji. Ona je, uz Rim, Carigrad, Jeruzalem i Antiohiju bila jedno od pet glavnih središta kršćanstva. No, nakon četvrtog sveopćeg (ekumenskog) sabora u Kalcedonu 451. – kada je proglašena dogma o posve jednakoj božanskoj i ljudskoj naravi u Kristu, antiohijska i aleksandrijska Crkva to nisu htjele prihvatiti te su se odvojile od ostatka kršćanstva; odatle se nazivaju „predkalcedonskim“ ortodoksnim, tj. pravoslavnim Crkvama (što nema veze s pojmom „pravoslavni“ kada se misli, primjerice, na Srpsku pravoslavnu Crkvu). Međutim, s vremenom su u Egiptu nastale i druge kršćanske denominacije te danas tamo uz Koptsku ortodoksnu Crkvu, koja nije u jedinstvu sa Svetom Stolicom, postoji i: Grčko-pravoslavna Crkva te Katolička koptska Crkva, kao i pojedine protestantske zajednice.
Spomenute četiri crkve u Beču predane su Koptskoj ortodoksnoj eparhiji u Austriji na čijem je čelu biskup Anba Gabriel, a pripada rečenoj Koptskoj ortodoksnoj Crkvi čiji je poglavar papa Tawadros II.
KT