pon, 21. rujna 2026. 13:53
Blažena Djevica Marija ukazala se Mélanie Calvat i Maximinu Giraudu 19. rujna 1846. dok su čuvali stoku na jednoj planini u Francuskoj.
Među nekolicinom poznatih marijanskih ukazanja u posljednjih 200 godina često se spominje Gospa iz La Salettea jer riječ je o jedinstvenu ukazanju koje se dogodilo u prijelomnu trenutku francuske povijesti.
Ukazanje se dogodilo 19. rujna 1846. u francuskim Alpama, u blizini mjesta La Salette, tada u Biskupiji Grenoble.
Dvoje djece - Maximin Giraud (11) i Mélanie Calvat (14) - čuvalo je stoku kada su, prema njihovu svjedočanstvu, ugledali ženu koja je sjedila i plakala. Bila je obavijena svjetlom, a na prsima je nosila veliki križ uz koga su bili prikazani čekić i kliješta. Nakon toga govorila im je najprije zajedno, a zatim je svakome pojedinačno povjerila „tajnu“.
Nakon istrage biskup Grenoblea mons. Philibert de Bruillard 19. rujna 1851. objavio je službeni dekret kojim je proglasio da ukazanje ima obilježja istinitosti i da vjernici imaju opravdane razloge smatrati ga sigurnim.
Nedjelja – dan počinka
Prethodno je Mélanie 6. srpnja 1851. sastavila prvi zapis o ukazanju, u kome navodi riječi Djevice Marije:
„Došlo je vrijeme Božjega gnjeva! Ako se ljudi – nakon što im preneseš ono što sam ti dosad rekla i ono što ću od tebe još tražiti da kažeš – ne obrate (ako ne budu činili pokoru, ako ne prestanu raditi nedjeljom i ako nastave huliti na sveto Božje ime), jednom riječju, ako se lice zemlje ne promijeni, Bog će se osvetiti nezahvalnu narodu koji robuje Zlomu.“

Francuska je tijekom 19. stoljeća, nakon Francuske revolucije 1789., bila u stanju političke nestabilnosti. Sekularizam se snažno širio, a ulagali su se napori da se nedjelja ukine kao dan počinka. Tek je 1904. nedjelja postala zakonski obvezan dan počinka za sve radnike. U vrijeme ukazanja u La Saletteu većina francuskih radnika nije pravila razliku između nedjelje i ostatka radnog tjedna.
„Tajne“ i kontroverze
Neke od najoštrijih Marijinih riječi upućenih čovječanstvu zabilježene su tijekom ukazanja u La Saletteu gdje ona upozorava na ono što bi se moglo dogoditi ako se ljudi ne obrate.
Nakon zajedničkog razgovora s djecom Gospa je, navodno, svakomu od njih pojedinačno povjerila tajnu.
Maximin i Mélanie kasnije su ih zapisali te 1851. poslali papi Piju IX.
Međutim, kontroverze je proizvelo to što je Mélanie 1879. objavila znatno proširenu verziju svoje „tajne“ koja je sadržavala vrlo dramatične tvrdnje o budućnosti Crkve, svećenstvu, Rimu, društvu, itd.
Postojale su zatim ozbiljne intervencije Svete Stolice protiv određenih publikacija povezanih s tom proširenom „tajnom“. Godine 1915. Sveti je oficij naložio vjernicima neka se suzdrže od raspravljanja i tretiranja tzv. „tajne La Salette“ u knjigama i časopisima. Ipak, istodobno nije bila osuđena pobožnost Gospi od La Salettea kao takva.
Kada je Sveti Ivan Pavao II. obilježavao 150. obljetnicu tog ukazanja, istaknuo je Marijine riječi i objasnio da ona pokazuje kako je „uvijek moguće pokajati se za vlastitu nevjernost, kako bi se izgradilo pomireno čovječanstvo i slijedilo Gospodina, jer ništa nije izvan Božjega dosega“.
KT