Nadbiskup Vaduza u Lihtenštajnu, mons. Wolfgang Haas obznanio je 15. listopada svoju odluku da njegova nadbiskupija neće sudjelovati u općecrkvenom događaju Sinode biskupa o sinodalnosti Crkve, prenijela je CNA.

„Mišljenja sam da se u našoj maloj nadbiskupiji iz dobrih razloga moguće suzdržati od provođenja tako složenog, a ponekad čak i kompliciranog postupka, koji u našim krajevima riskira postati ideološki“, napisao je 73-godišnji nadbiskup biskupije smještene u glavnom gradu Lihtenštajna – male države u kojoj se govori njemački, a nalazi se u Alpama između Austrije i Švicarske. Riječ je o zemlji koja je porezno utočište bogatih a ima oko 38 000 stanovnika, od kojih je oko 73% katolika.

Biskupija od 12 župa

Mons. Haas je rođen u Vaduzu. Prethodno je služio kao biskup švicarske biskupije Chur. No, uslijed unutarnjih napetosti, 1997. imenovan je prvim nadbiskupom Vaduza, koji je prije bio i u sastavu Chur biskupije.

Nadbiskupija, koja obuhvaća cijelu Kneževinu Lihtenštajn a ima samo 12 župa, ne pripada nijednoj nacionalnoj biskupskoj konferenciji i nema sufraganskih sjedišta.

U Vaduzu već postoji dijalog

Objašnjavajući zašto smatra da nadbiskupija ne treba sudjelovati u globalnom procesu, mons. Haas je naveo: „S jedne strane, bliski odnosi u našim župama omogućuju brzi i jednostavni međusobni kontakt između pastira i laika, tako da je intelektualna i duhovna razmjena uvijek bila i još uvijek je moguća.“

mons. Wolfgang Haas, nadbiskup Vaduza

„Svi oni koji to žele mogu ući u međusobni dijalog, slušati jedni druge i imati osobno mišljenje o prijedlozima, željama i idejama u svakodnevnom crkvenom životu… U župnim i crkvenim vijećima, kao i u školskim, društvenim i karitativnim ustanovama te u obrazovnim institucijama, postoje stalni odnosi među zainteresiranim ljudima u kojima se može odvijati odgovorna, taktična i osjetljiva interakcija…“, napisao je biskup Vaduza te dodao: „S druge strane, u svakom je slučaju točno da se konzultacije odvijaju na različitim razinama, naime i na biskupijskoj razini, iako trenutačno – zbog pandemije – nije sve moguće putem osobnih susreta. Oni koji žele pismeno izraziti svoje želje, zabrinutosti i prijedloge za oblikovanje crkvenog života u našoj biskupiji, to mogu učiniti izravnim kontaktiranjem nadbiskupa ili generalnog vikara.“

Pripremne faze Sinode

Vatikan je u svibnju najavio da će se sinoda o sinodalnosti otvoriti biskupijskom fazom koja će trajati od listopada 2021. do travnja 2022. godine.

Onda slijedi kontinentalna faza koja bi se trebala odvijati od rujna 2022. do ožujka 2023.

Treća, univerzalna faza počet će XVI. Redovnom općom skupštinom Biskupske sinode, posvećenoj temi Za Sinodalnu Crkvu: zajedništvo, sudjelovanje i poslanje, u Vatikanu u listopadu 2023.

Cjelokupan je proces otvorio papa Franjo na misi u Bazilici Sv. Petra 10. listopada s pozivom da „pogledate druge u oči i poslušate što imaju za reći“.

Najprije molitva

Pozivajući se na materijale koje je Vatikan izdao prošlog mjeseca kako bi pomogao u vođenju procesa Sinode o sinodalnosti, nadbiskup Haas je naveo: „U Vademekumu za sinodu o sinodalnosti kao službenom priručniku za rasprave u mjesnim Crkvama, glavni se biskupov zadatak vidi u slušanju, a ne u velikim raspravama i dugim raspravama. Riječ je o slušanju onoga što nam Duh Sveti želi reći.“

„Ovo slušanje pretpostavlja našu molitvu za duhovni dar razlučivanja. Iznad svega, želio bih potaknuti molitvu za ovaj poseban dar i zamoliti Božji blagoslov za sve“, zaključio je nadbiskup Vaduza.

KT