Čet, 07. Studeni 2024. 08:30
Rezolucija kojom se osuđuje diktatura kralja Aleksandra Karađorđevića i politika srpske hegemonije u Kraljevini Jugoslaviji, u povijesti je poznata kao "Zagrebačke punktacije".
Donesena je na tajnom sastanku hrvatskih oporbenih političara u Zagrebu 7. studenoga 1932. Rezolucija je bila odgovor na kraljev Oktroirani ustav i nedemokratske izbore iz 1931.
Sastanak je održan na inicijativu Seljačko-demokratske koalicije (SDK), koju su tvorile Hrvatska seljačka stranka i Samostalna demokratska stranka, pod vodstvom Vladka Mačeka i Svetozara Pribčevića. Sastanak je vodio Maček (Pribičević je u međuvremenu uhićen), a bili sunazočni, između ostalih, Ante Trumbić (federalist iz HSS-a) te Mile Budak (Hrvatska stranka prava). Nakon poduže rasprave postignuta je suglasnost o nužnosti udruživanja opozicijskih snaga iz cijele Kraljevine Jugoslavije radi rušenja diktature i uspostave demokratskog režima.
Tekst rezolucije napisao je Ante Trumbić, a sadržavao je šest točaka:
Iako je u Punktacijama izbjegnut konkretan prijedlog državnog uređenja i preustroja Kraljevine, razabiru se dvije stvari: rješenje hrvatskog pitanja traži se u zajedničkoj državi čije se ustrojstvo mora temeljiti na slobodnoj volji članova isključujući bilo čiju prevlast, piše povijest.hr.
Zagrebačke punktacije dale su snažan poticaj ostalim oporbenim strankama u kritici režima i postale su osnova djelovanja hrvatskih stranaka sve do osnivanja Banovine Hrvatske 1939. Imale su velik odjek i u jugoslavenskoj javnosti te su navele stranke širom Kraljevine da se uključe u borbu protiv Oktroiranog ustava. Po uzoru na Zagrebačke punktacije uskoro su bile donesene Ljubljanske i Sarajevske punktacije te Novosadska rezolucija.
Zbog ove rezolucije i njenog tumačenja stranim novinarima Vlatko Maček je uhićen. Optužen je za razbijanje države te osuđen na tri godine strogog zatvora u Srijemskoj Mitrovici. Za vrijeme Mačekovog tamnovanja HSS je vodio Ante Trumbić.
Ž.I., KT