Priredila: Josipa Miler, Katolički tjednik

Kada se početkom 20. stoljeća svetinja popravljala i obnavljala, u nju su postavljena tri oltara od kojih je samo jedan ostao do danas – čuveni oltar Sv. Ante koji krasi staru crkvu na Humcu, a koji ove godine obilježava 300 godina postojanja. Ipak, njegov prvotni dom nije Humac, ni Hercegovina, nego je dopremljen iz tada dalekog Zagreba.

Naime, kada je, poput zagrebačke katedrale, u potresu 1880. oštećena i crkva Sv. Franje, započeta je njezina temeljita obnova te su uklonjeni svi oltari. Prema običajima, crkveni se inventar darovao ili prodavao drugim crkvama te je oltar Sv. Ante postavljen u humačku crkvu. Jedini je to dio zagrebačke crkve Sv. Franje koji je poznat i sačuvan kao primjer kako je nekoć ta svetinja izgledala. „Na Humac je dopremljen 1900. i za njega je plaćeno 677 forinti – očito zapravo za prijevoz. Uz pomoć starih fotografija utvrđeno je da je riječ o oltaru koji se prije toga nalazio u franjevačkoj crkvi Sv. Franje na Kaptolu u Zagrebu. Naime, ta je crkva teško stradala u potresu 1880. To je bio povod za temeljitu obnovu crkve u neogotičkom stilu, pri čemu su uklonjeni svi stari oltari. Oltar koji se nalazio u kapeli Gospe žalosne u toj crkvi darovan je franjevcima na Humcu – i tako je ostao sačuvan do danas. Prilikom instalacije na Humcu, s vrha oltara skinuti su likovi dvaju anđela koji drže križ jer je svetište na Humcu bilo prenisko. U središte je stavljena velika slika Sv. Ante Padovanskoga, zaštitnika crkve na Humcu, dok je izvorna slika Gospe žalosne ostala u Zagrebu. Oltarsko krunište ima u sredini trokutasto znamenje Presvetog Trojstva sa sveznajućim Božjim okom, a naokolo su bjelkasti oblaci s anđeoskim glavicama i svjetlosnim zrakama“, podijelio je s nama informacije fra Robert Jolić, pročelnik Vijeća za informiranje, kulturno-znanstvenu i izdavačku djelatnost Hercegovačke franjevačke provincije Uznesenja BDM-a.

^{Oltar se nalazi u staroj crkvi na Humcu koja je izgrađena 1869.}

S obzirom kako je bilo teško pronaći podatke o nastanku i oltaru uopće, fra Robert nas je uputio na tekst Vlaste Zajec Oltari u crkvi Sv. Ante na Humcu,objavljen 2003. u hercegovačkom informativnom zborniku Kršni zavičaj, br. 36. Prema njezinim saznanjima, oltar se izvorno nalazio u štukaturom i zidnim slikama ukrašenoj kapeli Žalosne Marije u zagrebačkoj crkvi Sv. Franje. Sa svake strane oltarne slike nalaze se dva stupa podignuta na visoka postolja. Između njih na svakoj je strani po jedan kip. Lijevo je postavljen kip Sv. Ivana evanđelista koji je, prema starim fotografijama, u lijevoj ruci držao kalež naslonjen na knjigu. Desni kip prikazuje ženski lik odjeven u redovnički habit, ali bez ikakvih specifičnih odlika, a za što se vjeruje da je riječ o Sv. Klari koja je nekoć vjerojatno držala pokaznicu uz pomoć koje je simbolično otjerala Saracene iz Asiza. Oltar svetca cijeloga svijeta doživio je promjene tijekom postavljanja u humačko svetište. Kako je zapisala Zajec, dodano mu je nekoliko „novih elemenata oblikovanih aktualnim neostilskim rječnikom“. Riječ je o ukrasnom zastoru, svetohraništu i dvama kipovima anđela na bočnim prolazima uz oltar. Također, između svetačkih kipova fra Anđeo Nuić je 1901. ugradio sliku Sv. Ante koju je kupio u Trstu 10. ožujka iste godine. Platio ju je 50 forinti, a za prijevoz 5,44 forinte. Na slici je Sv. Anto uz ljiljan i Sveto pismo. Kleči u polumraku pred Gospom koja, obasjana svjetlom, drži u naručju malog Isusa. Međutim, znatne promjene dogodile su se tijekom obnove crkve na Humcu 1961. kada je oltarni nastavak prebojan uljanim premazom. Također, potreba za obnovom i daljom zaštitom pojavila se i 2008. kada su djelatnici Restauratorskog zavoda iz Splita rastavili oltar uz pomoć fra Milana Jukića, fra Damjana Perića i petorice mladića, te su dijelove prenijeli u samostanske garaže, a potom u Split. Dijelovi i kipovi na oltaru očišćeni su i uređeni; anđelima je ponovno stavljen križ u ruke i smješteni su u donji dio oltarskog kruništa, a oltar je vraćen na Humac 7. lipnja 2010.

Kada je riječ o njegovu podrijetlu i nastanku, podatke o tomu pronašla je povjesničarka umjetnosti dr. Doris Baričević 1988. Prema njegovim obilježjima, nastao je 1725., a autor je kipar Klaudije Kautz. On je bio stranog podrijetla, ali trajno nastanjen u Zagrebu gdje je, tijekom više desetljeća djelovanja, ostavio brojna kiparska djela. Bio je ugledan umjetnik o čemu govori i podatak da mu je 1740. povjeren zadatak izrade kipova za kameni spomenik Bezgrješne Marije na Trgu Sv. Marka. Iako Klaudijevo autorstvo oltara Sv. Ante ne može biti potvrđeno, na njega upućuju usporedbe humačkog oltara s drugim potvrđenim Kautzovim djelima. Tako su, primjerice, svetački likovi kod Kautza prikazani s malenim glavama i izduženih proporcija. Na površini odjeće vidljivi su dugački i uski nabori zaobljenih bridova, a za njegov stil karakteristični su zaobljeni krajevi draperije plašta, kao da lebde na vjetru. Još jedna od odlika je i naglašenost kostiju lica, prema dolje skošeni unutarnji rubovi očiju te sitne srcolike usne.

Ovo umjetničko djelo pretežito je baroknog stila. Stupovi i pilastri (okomit pravokutan plosnat stup priljubljen uza zid koji osim što ima ulogu u jačanju zida, ima i dekorativnu funkciju) postavljeni su u dubinu stupnjevanih prostornih planova čime tvore prividno produbljen okvir za kipove svetaca. „Karakterističan barokni motiv predstavlja i reljef zaključnog dijela oltarnog nastavka s gloriolom u oblacima: da bi se stvorila uvjerljivija i dojmljivija predodžba dubine rastvorenog neba te da bi se naglasili slikovitost i dinamizam čitave kompozicije, nizovi reljefnih oblaka bili su postavljeni tako da prelaze rubove okvira niše stvarajući dojam dinamičnog centrifugalno pokrenutog oblačnog vrtloga“, zapisala je Zajec. Međutim, kako je primijetila, dio tih obilježja izgubljen je određenim zahvatima na oltaru. Tako „igra svjetlosti“, kako je opisala, dokinuta je uljanim premazom koji sada, umjesto da reflektira, upija i umrtvljuje svjetlost.

Ipak, ovaj oltar zaustavit će svaki pogled. Iako nije prvotno bio namijenjen humačkom svetištu, nego je u njega postavljen tek spletom okolnosti, on je otvorio vrata nevjerojatnom putovanju kroz stoljeća, a nama danas prozor je u povijest. Humačka zajednica 2025. provest će u obilježavanju ovog velikog jubileja, a do sada je to učinjeno u travnju svečanim koncertom skupine Jubilus trio koji su izveli remek-djela baroknih velikana, suvremenika veličanstvenog oltara Sv. Ante.