Jeruzalem kao glavni grad Izraela


Na današnji dan 23. siječnja 1950. Izrael je proglasio svojim glavnim gradom Jeruzalem, najsvetije mjesto kršćanske i židovske vjere te jedno od nekoliko svetih mjesta islama. Ta je odluka sporna do dana današnjeg i ne priznaje je veći dio zemalja na svijetu.

Prema rezoluciji Ujedinjenih naroda kojom je nakon Drugog svjetskog rata uspostavljena država Izrael, Jeruzalem je morao ostati pod međunarodnom upravom.

Unatoč svim poteškoćama država Izrael napokon je utemeljena 1948. s glavnim gradom Jeruzalemom. Takav potez nije ostao bez posljedica tako da je iste godine započeo židovsko-arapski rat zbog podjele Palestine na državu Izrael i ostatak teritorija koji je došao pod vlast Jordana. Taj rat imao je tragične posljedice za Jeruzalem ostavljajući ga podijeljenim na stari grad i arapske četvrti koje su bile pod vlašću Jordana te zapadni dio koji je pripao Izraelu.

Godine 1967. velika arapska koalicija sastavljena od njihovih stožernih država (Egipat, Jordan, Sirija, Irak) odlučuje napasti Izrael. Izrael zbog toga prvi napada Egipat (koji je bio inicijator napada na Izrael prigodom proglašenja nezavisnosti 1948.), te u šestodnevnom ratu Izrael doslovno vojnički razbija Egipat i arapsku koaliciju ostvarivši jednu od najvećih pobjeda moderne vojne povijesti (Izrael je imao 679 mrtvih vojnika, a arapska koalicija ukupno više od 20 000 poginulih). Izrael nakon pobjede proširuje svoj teritorij i zauzima i istočni Jeruzalem, a jeruzalemskim Arapima nudi izbor između jordanskog i izraelskog državljanstva.

Vrijedno je istaknuti da je u međunarodnoj zajednici postojala ideja i namjera da se Jeruzalem proglasi zasebnim tijelom pod međunarodnim nadzorom, Izrael je to prihvatio, no mirovne napore su odbacili Arapi i to samo iz razloga što su na taj prijedlog pristali Izraelci.

Tek 1980. je Knesset, parlament Izraela, donio Jeruzalemski zakon u kojem stoji da je "Jeruzalem, u cijelosti i sjedinjen, glavni grad Izraela".

Godine 1995. bio je čak postignut sporazum o dijeljenom suverenitetu nad gradom, no uz uvjet Izraela da se legaliziraju židovska naselja na području istočnog Jeruzalema i da se ne ruše. Arapima niti to nije bilo prihvatljivo, jer nisu htjeli prisutnost židovskih naselja u istočnom Jeruzalemu već etnički čisti grad, tako da mirovni pregovori još jednom propadaju zbog Palestinaca.

Nakon propasti tih dogovora, započeta je ideja da Abu Dis, jedno od arapskih predgrađa istočnog Jeruzalema, bude novi glavni grad Palestine. Međutim, u međuvremenu su daljnja gradnja židovskih naselja i podizanje sigurnosnog koridora, tj. zida, fizički odvojili istočni Jeruzalem od Zapadne obale nastanjene većinom Arapima, čime ideja o istočnom Jeruzalemu kao glavnome gradu palestinske države postaje neprovediva.

Američki predsjednik Donald Trump je u prosincu 2017. objavio da Sjedinjene Države priznaju Jeruzalem kao glavni grad Izraela. Svoj potez objasnio je kao zakašnjeli korak u napretku mirovnog procesa na Bliskom istoku, te Trump smatra da su predsjednici SAD-a trebali ovo davno ranije napraviti jer je neriješen status Jeruzalema tempirana bomba Bliskog istoka.

Na ovo su reagirali iz EU i arapskog svijeta, smatrajući ovaj potez SAD-a jednostranim.

Diplomatska ofenziva SAD-a za priznanje Jeruzalema kao glavnog grada počela je davati plodove: prvo je to ubrzo napravila Češka, a Australija je istu vijest objavila u prosincu 2018. godine. Najvažnija država Južne Amerike, Brazil, najavljuje uskoro otvaranje brazilskog veleposlanstva u Jeruzalema.

Na drugoj strani, Europska unija drži se mišljenja Ujedinjenih naroda da bi grad Jeruzalem trebao biti corpus separatum pod međunarodnom upravom, a istodobno bi na simboličkoj razini formalno mogao figurirati kao glavni grad obiju država, izraelske i palestinske, s time da istodobno EU prisutnost izraelske vlasti te policijskih i oružanih snaga na području istočnoga Jeruzalema tumači kao okupaciju.

Generalna skupština UN-a 2017. većinom glasova donijela je rezoluciju kojom traži povlačenje odluke američkog predsjednika Donalda Trumpa da prizna Jeruzalem glavnim gradom Izraela. Za rezoluciju su glas dali predstavnici 128 članica UN-a, protiv je bilo njih devet, a suzdržano je bilo 35 članica.

Kako piše narod.hr dok kršćani drže Jeruzalem najsvetijim mjestom zbog smrti i uskrsnuća Isusa Krista, koji je prepoznat kao očekivani Mesija Izraela i Spasitelj svijeta, Židovi drže ovaj grad svetom prijestolnicom još od kralja Davida. Njegov sin kralj Salamon sagradio je u Jeruzalemu hram u kojem su se Izraelci klanjali i molili jedinom i pravom Bogu. Na drugoj strani, muslimani smatraju Jeruzelam mjestom gdje je Muhamed odnesen na nebo.

KT