Kako je otkrivena drevna crkva u Niceji?


Posljednjih nekoliko godina, tik uz obalu jezera İznik na sjeverozapadu Turske, pojavljuju se ostatci bazilike iz 4. stoljeća posvećene Sv. Neofitu, nakon više od 700 godina provedenih pod vodom…

Bazilika, naravno, nije izgrađena pod vodom; arheolozi vjeruju kako ju je razorio potres 1065., a zatim su ju rastuće razine jezera s vremenom potopile.

Godine 2014. prvi su put uočene slike ruševina, što je potaknulo dolazak istraživačkih timova i početak podvodnih istraživanja. Sada je, pak, nastupio suprotan učinak – priroda je, u tom smislu, pomogla.

Ono što je nekoć bilo metar-dva pod vodom, 30-ak metara od obale, sada leži otkriveno, dok razina vode opada – te predstavlja snažan trenutak povratka povijesti na površinu.

A osobito je ove godine važno to što je istraživanje ruševina pokazalo da je ispod sadašnjih nalaza postojala ranija građevina koja je tu bila već godine 325.

Spomenutog njezina patrona Sv. Neofita ne treba miješati s Neofitom s Cipra. Sv. Neofit iz İznika bio je mladi mučenik ranog 4. stoljeća, za kojega se tradicionalno kaže da je ubijen tijekom Dioklecijanovih progona jer je odbio sudjelovati u poganskim žrtvovanjima.

Zajednice su često gotovo odmah počele častiti takve svjedoke vjere, a istraživanja pokazuju kako je nekoliko godina nakon njegove smrti ondje bila podignuta ranija drvena građevina koja međutim nije izdržala do kraja stoljeća. Vjeruje se da ju je razorio potres 358. No, upravo se u tim godinama ondje odvijala povijest: Nicejski sabor koji je održan 325.

Gradnja bazilike koja je ponovno izronila iz jezera İznik vjerojatno je započeta oko 380. na istom mjestu, i dalje u čast Neofitu i brojnim drugim mučenicima koji su ondje okrutno mučeni i pokopani.

Arheolozi koji su strukturu prvi put uočili iz zraka 2014. opisali su ju kao klasičan bazilikalni tlocrt, s tri broda, istočnom apsidom, narteksom i prostorom koji se doima kao krstionica. Tijekom sljedećih sezona iskapanja su otkrila grobove oko bazilike – uključujući i neke ispod vjerojatne ranije građevine.

Otkriće je bilo oduševljenje i za znanstvenike i za vjernike. Nakon stoljeća provedenih pod vodom, iznenadni izlazak na vidjelo tlocrta crkve iz 4. ili 5. stoljeća pružio je opipljivu vezu s najranijim stoljećima Crkve.

Ono što je otkriće činilo još uvjerljivijim bila je prisutnost ranije, manje crkve ispod bazilike, što upućuje na to da je ovo mjesto bogoštovlja i prije izgradnje veće građevine. Taj kontinuitet upućuje da su se kršćani ondje okupljali, molili, pokapali svoje mrtve i častili mučenike od najranijih dana kršćanske zajednice u Niceji. Do 2025. ruševine više nisu potopljene, a lokacija je 28. studenog ponovno dobila pozornost kada je papa Leon XIV. posjetio İznik i tu molio.

J.P., KT