čet, 04. lipnja 2026. 09:15
Prosvjedi na Trgu Tiananmen u Pekingu započeli su u proljeće 1989. Glavni sudionici prosvjeda bili su studenti koji su od vlade zahtijevali brojne reforme unutar kineskog društva.
Uzroci nezadovoljstva studenata, ali i ostalih društvenih struktura ležali su velikim dijelom u gospodarskoj krizi. Vođa komunističke partije Deng Xiaoping započeo je s reformama koje su dovele do kineskog otvaranja prema stranim tvrtkama i ulagačima, no umjesto da te mjere poluče podizanje životnog standarda prosječnog Kineza došlo je do korupcije i rasta inflacije što je samo povećalo nezadovoljstvo unutar zemlje.

Kao povod za prosvjede poslužila je smrt političkog čelnika Hu Yaobanga koji je vodio politiku modernizacije zemlje, u gospodarskom i političkom smislu. Spontana okupljanja započela su nakon njegova pogreba u travnju, i nastavila su se na Trgu Tiananmen u idućim tjednima. U početku je vlada ignorirala prosvjednike, no širenje pristaša prosvjeda diljem zemlje unosilo je nemir u politički vrh, piše na portalu povijest.hr.
Čelni čovjek komunističke partije Kine, Deng Xiaoping, podržao je vojnu akciju te su između 3. i 4. lipnja vojne trupe sastavljene od nekoliko desetaka tisuća vojnika i stotinjak oklopnih vozila krenule prema trgu otvorivši vatru na prosvjednike bez prethodne najave. Vojska je gazila tenkovima prosvjednike kako bi “uspostavila red” u zemlji. Bilo je to jedno od najvećih krvoprolića u novijoj kineskoj povijesti. U javnosti nije poznata točna brojka poginulih, što je posljedica i pragmatično istovremeno organizirane akcije čišćenja trga jer je vojska odmah počela s akcijom uklanjanja mrtvih i pranjem krvi koja se slijevala trgom.
Vlada je krajem lipnja 1989. izjavila da je život u sukobima na trgu izgubilo oko 200 civila, i nekoliko desetaka osoba s vladine strane. Međutim, procjene stvarnog broja mrtvi dosežu i više tisuća mrtvih. Godine 2017., tadašnji je britanski veleposlanik u Kini, sir Alan Donald iznio podatak da je tog dana život izgubilo 10 000 prosvjednika. Istovremeno su počela uhićenja u kojima je iza rešetaka završilo na desetke tisuća prosvjednika.
Ž.I., KT