Pet, 25. Travanj 2025. 22:51
Ured za liturgijska slavlja objavio je novo izdanje Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, papinskog obrednika za sprovod, koje je papa Franjo odobrio 29. travnja 2024. U njemu je očito pojednostavljenje i obnova papinskih sprovodnih obreda.
Piše: Ivan Rako, KT
Obrednik Ordo Exsequiarum Romani Pontificis (Red sprovodnih obreda za rimskog papu) sadržava liturgijske obrede i molitve koji se koriste nakon smrti rimskog prvosvećenika. Riječ je o posebnom izdanju Rimskog obrednika (Ordo), prilagođenom specifičnim okolnostima smrti i pokopa pape, kao biskupa Rima i poglavara Katoličke Crkve.
Ured za liturgijska slavlja objavio je novo izdanje Ordo Exsequiarum Romani Pontificis, papinskog obrednika za sprovod, koje je papa Franjo odobrio 29. travnja 2024. Liturgijska knjiga predstavlja novo izdanje prethodnog, tipskog izdanja koje je sveti papa Ivan Pavao II. odobrio 1998., a objavljeno je 2000. To je izdanje korišteno na njegovu sprovodu 2005., a uz prilagodbe i na sprovodu pape emeritusa Benedikta XVI. 2023. godine.
Novo izdanje Ordo Exsequiarum Romani Pontificis donosi pojednostavljenje i obnovu papinskih sprovodnih obreda.
Tri postaje sprovoda
Sprovod se sada odvija kroz tri jasno određene postaje:
Prva postaja: Potvrda smrti više se ne vrši u sobi preminuloga, nego u kapelici a tijelo se odmah polaže u lijes. Prije ove reforme pape su se tradicionalno polagale u tri lijesa – unutarnji drveni lijes, najčešće od čempresa, koji je simbolizirao čovjekovu smrtnost i poniznost; zatim hermetički zatvoreni limeni (olovni) lijes koji je štitio tijelo i simbole; te vanjski drveni lijes često ukrašen papinskim križem, koji je označavao dostojanstvo papinske službe. U novome obredniku ukida se prvi prijenos u Apostolsku palaču.
Druga postaja odvija se u bazilici Sv. Petra, gdje se tijelo izlaže neposredno u lijesu, bez uzdignutog postolja i bez papinskog štapa, u skladu s obredom za dijecezanske biskupe. Nakon toga slijedi misa zadušnica.
Treća postaja, na mjestu ukopa, pojednostavljena je: izostavljeno je stavljanje u dodatne ljesove od čempresa i olova. Predviđa se i mogućnost ukopa izvan Vatikanske bazilike.
Litanije svih svetih pjevaju se dvaput: pri prijenosu tijela u baziliku i na završetku mise. Proširene su imenima svetaca iz Općeg kalendara i Rimske Crkve.
Novendialia, devetodnevne zadušnice, sada uključuju četiri oblika molitve, obuhvaćajući sve molitve za papu i biskupa. Za razliku od ranijeg izdanja, izostavljeni su puni liturgijski tekstovi i napjevi, budući da Ordo nije zamišljen kao misal, nego kao praktičan i pregledan obrednik – liturgijski vodič za slavlje sprovoda Petrova nasljednika.
U lijes se, prema utvrđenoj tradiciji, polažu određeni simbolični predmeti: među papinim rukama stavlja se krunica, koja izražava njegovu pobožnost i ustrajnost u molitvi; uz tijelo se polaže Rogito, svečani dokument na latinskom jeziku u kojem je sažet njegov život i pontifikat. Ovaj dokument se stavlja u metalnu tubu (kapsulu) i polaže u lijes.
Crvena boja i velum
Tijelo preminulog pape odijeva se u crvenu liturgijsku odjeću, s mitrom na glavi i palijem na ramenima – znakovima papinske časti i službe. Ova crvena boja, duboko ukorijenjena u višestoljetnoj tradiciji, nije tek simbol liturgijskog dostojanstva, nego ponajprije mučeništva Svetoga Petra.
Upravo u toj simbolici crvene odjeće i papa Franjo je položen u lijes – kao nasljednik koji, po primjeru apostolskoga prvaka, izražava spremnost položiti život za vjeru u Krista.
U tradicionalnom vatikanskom obredu za pokojnog papu, neposredno prije zatvaranja lijesa, na lice pokojnog pape stavlja se bijeli velum (veo). To je liturgijska i simbolička gesta dubokog značenja: lagani svileni veo, najčešće bijele boje, stavlja se preko lica pokojnog pape kao znak dostojanstva, čistoće i otajstvenosti u trenutku povratka Bogu.
Papa Franjo neće biti pokopan u bazilici Sv. Petra. Prema njegovoj vlastitoj želji izraženoj u oporuci, bit će pokopan u bazilici Svete Marije Velike (Santa Maria Maggiore) u Rimu.