Obljetnica ukopavanja JNA oko sela Ravno


U noći između 18. i 19. rujna 1991. rezervisti JNA iz sastava Titogradskog korpusa, a u sklopu napada na Dubrovnik i njegovo zaleđe, otpočeli su s ukopavanjem i opkoljavanjem sela Ravnog u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji...

Foto: Panorama sela Ravno

Foto: Panorama sela Ravno

Hrvatski narod za početak posljednjeg rata u BiH smatra 1. listopada 1991. kada je JNA uz paravojne postrojbe razorila hrvatsko selo Ravno u istočnoj Hercegovini. Prvi znak da rat dolazi i u BiH bio je početak ukopavanja oko  hrvatskih sela u režiji Drugog korpusa JNA i rezervista u istočnoj Hercegovini u noći između 18. i 19. rujna.

Ovaj kraj nastanjen Hrvatima nalazio se u svojevrsnom relativno mirnom okruženju sve do 1. listopada 1991. kada je selo Ravno napadnuto u sklopu šire agresije prema Dubrovniku. Središnji cilj akcije bilo je stvaranje odstupnice i preduvjeta za napad na hrvatske enklave u istočnoj Hercegovini kako bi zaleđe akcije prema Dubrovniku bilo sigurno.

Ukopavanje teškog topništva započelo je u blizini sela Galičići, Veličani i Zavala u Popovom Polju koje je mirovalo do noćnih sati 30. rujna 1991. kada su pripadnici Drugog korpusa iz Titograda zauzeli prometnicu Ljubinje-Trebinje, kao i dominantna uzvišenja u blizini sela Ravno i Trnčina.

U ranim jutarnjim satima 1. listopada 1991. napadnuto je Ravno, a u popodnevnim i Čepikuće. Oružani otpor rezervistima pružila je postrojba Zbora narodne garde i dragovoljci...Sljedećih dana su iz Drugog armijskog korpusa topničkom i minobacačkom vatrom granatirali hrvatska sela.

Nakon uništenja Ravnog pokazala se apsolutna nespremnost političkog vrha tadašnje SR BiH što se vidjelo i tijekom 1992.

Redakcija Katoličkog tjednika bila je 2018. u župi Ravno gdje je napravila video prilog i reportažu koju možete pogledati i pročitati ovdje. Vašoj pozornosti preporučamo i razmišljanja Zločin koji su htjeli izbrisati iz povijesti i Kad je rat „naš“, a kad je „vaš“?! iz pera Josipa Vrička.

Ž.I., KT