Ćiro Truhelka rođen je u Osijeku, u obitelji učitelja češkog podrijetla koja je hrvatskom narodu podarila i pedagoginju te književnicu za djecu Jagodu Truhelku. U Osijeku i Zagrebu je završio osnovnu školu i gimnaziju. Na Mudroslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studirao je povijest umjetnosti. Iako je jedno vrijeme radio u Hrvatskoj te kasnije na sveučilišnoj katedri u Skoplju u Makedoniji, ipak je najveći trag i svoje životno djelo napravio upravo u BiH u kojoj je proveo 40 godina...

Truhelka je od 1886. najprije bio prvi kustos, a od 1903. do 1922. i direktor Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Od samog početka rada ta institucija se, pod Truhelkinim nadzorom, razvijala kao kompleksna kulturna i znanstvena ustanova u okviru koje se njegovalo (i njeguje) više znanstvenih disciplina: historija, geografija, arheologija (prahistorijska, antička i srednjovjekovna), etnologija, povijest umjetnosti i prirodne znanosti (biologija, geologija i mineralogija), djelomično jezik, književnost, statistika, bibliografija...

Iz toga su se vremenom iskristalizirala tri današnja odjeljenja: Odjeljenje za arheologiju, Odjeljenje za etnologiju i Odjeljenje za prirodne znanosti.

Truhelka je, osim djelovanja na planu osnivanja Zemaljskog muzeja, neumorno prezentirao kulturno naslijeđe BiH ne samo unutar države, već u Europi i svijetu. Naslijeđe iz BiH izlagao je u Budimpešti, Beču, Bruxellesu, Parizu... i za to je dobivao nagrade. Upoznavao je Europu s kulturnim naslijeđem BiH koje je u tom vremenu bila nepoznanica.

Organizirao je prvi svjetski skup arheologa i antropologa u Sarajevu 1896., a na njemu sudjelovala su sva eminentna imena u to vrijeme.

Istraživao je prapovijesne nekropole na Glasincu, sojeničko naselje u Donjoj Dolini, prapovijesnu kultnu građevinu u Gorici kraj Posušja, otkopao ranokršćansku baziliku u Zenici te upozorio na fenomen „bosanskih crkava“ i njihovo ranokršćansko podrijetlo. Istraživao je lokalitete u dolini Lašve i oko Stoca, srednjovjekovno Jajce i niz drugih srednjovjekovnih gradova... Zaslužan je za upoznavanje specifičnih srednjovjekovnih kamenih spomenika – mramora i stećaka te usavršavanje metode uzimanja njihovih otisaka.

_{Zemaljski muzej u Sarajevu}

Mnogo se stvari veže uz Ćiru, ali je posebno bitno napomenuti da se on otprilike deset godina potpuno posvetio arhitektonskom rješenju izgradnje zdanja Zemaljskog muzeja. Truhelka je i mnogo pisao, najviše u Glasniku Zemaljskoga muzeja BiH te bio dopisni član svjetskih antropoloških, povijesnih i arheoloških društava. Napisao je i Prehistoričke gradine na Glasincu (1891), Katakombe u Jajcu; Sojenica u Donjoj Dolini (1903.), Nalazi brončane dobe iz Tešnja i okolice (1907.). Ostala djela obuhvaćaju mu knjige: Kraljevski grad Jajce (1904.), Kulturne prilike BiH u doba prehistoričko (1914.), Starokršćanska arheologija (1931.), Studije o podrijetlu (1941.) te Uspomene jednog pionira (1942.).

Također, riječ je o svestranoj osobi koja se bavila paleografijom, numizmatikom, etnologijom i poviješću, osobito prilikama u tursko doba. Okušao se i u slikanju akvarela, crteža i ulja, a osobito su ga privlačili folklorni motivi i povijesna arhitektura BiH...

Ćiro Truhelka je, zanimljivo, dva puta bio umirovljen. Nekoliko godina nakon prvog umirovljena 1926. poslan je u Skoplje kako bi radio na tamošnjem Sveučilištu sve do 1931.

Posljednje desetljeće života proveo je u Zagrebu gdje je i umro 18. rujna 1942.

Kako smo saznali, o Ćiri bi se moglo pričati i pisati satima, a iz kratkog prikaza se može vidjeti kako je on Sarajevo učinio dijelom europske i svjetske znanstvene zajednice. Zauzvrat od glavnog grada nema ni ulicu, bistu ni trg.

Ž.I., KT