Rođen nabiskup Antun Bauer (1856.)
sri, 11. veljače 2026. 08:26
Dana 11. veljače 1856. rođen je zagrebački nadbiskup, teolog, filozof i političar Antun Bauer koji je 1935. zabranio svećenicima kandidiranje za zastupnike na listi bilo koje političke stranke.
Bauer je rođen u selu Breznici, nedaleko od Varaždina, u obitelji gradišćanskih Hrvata. Na čelu Zagrebačke nadbiskupije bio je između 1914. i 1937., a time i tijekom većeg dijela međuratnog razdoblja. Kao nadbiskup naslijedio je Jurja Posilovića, a njega je naslijedio Bl. Alojzije Stepinac, piše povijest.hr.
Nakon svećeničkog ređenja mladi Antun Bauer doktorirao je teologiju i filozofiju u Beču, a zatim je bio kapelan u nekoliko župa u Hrvatskoj. Kasnije je počeo predavati na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, gdje je s vremenom postao i redoviti profesor te dekan, a kasnije je imenovan i rektorom zagrebačkog Sveučilišta.
Bio je i urednik i dugogodišnji suradnik Katoličkog lista te mnogobrojnih drugih katoličkih glasila. Godine 1911. postavljen je za koadjutora zagrebačkom nadbiskupu Jurju Posiloviću, a po njegovoj smrti naslijedio ga je na nadbiskupskom položaju.
U doba nadbiskupa Bauera izgrađeno je poznato sjemenište u Zagrebu na Šalati, a zaslužan je što je Zavod Sv. Jeronima u Rimu postao nacionalna ustanova. Nakon Prvog svjetskog rata nadbiskup Bauer postao je prvi predsjednik Biskupske konferencije Jugoslavije te je organizirao prvu sinodu Zagrebačke nadbiskupije. Godine 1935. zabranio je svećenicima kandidiranje za zastupnike na listi bilo koje političke stranke.
Prije stupanja na nadbiskupsku dužnost i sam se aktivno bavio politikom. Između 1885. i 1911. pet puta je izabran za zastupnika Hrvatskoga sabora, isprva kao pripadnik Stranke prava, potom Matice stranke prava, odnosno Udružene opozicije, i naposljetku kao predstavnik Hrvatske stranke prava, s kojom je prišao Hrvatsko-srpskoj koaliciji. Sve to vrijeme zalagao se za pravedno rješenje hrvatskog nacionalnog pitanja.
U svojim filozofsko-teološkim djelima zastupao je neotomističku interpretaciju metafizike. Najvažnija su mu djela: Područje materijalizma, Bogoslav Šulek kao filozof i polemik, Naravno bogoslovlje, Teodiceja ili nauk o razumskoj spoznaji Boga i Obća metafizika ili ontologija.
J.M., KT
Izdvojeno
Ljudi, život, običaji
sri, 20. stu. 10:03
Konferencija "Swipe, post, like"
Konferencija o formiranju vjere mladih u digitalnom svijetu pod nazivom „Swipe//Post//Like: Youth faith formation in the digital sphere“, od 16. do 19. rujna, okupila je u Sarajevu 54 mladih iz Argentine, Belgije, BiH, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Portugala, Slovačke, Španjolske, Ujedinjenog Kraljevstva, SAD-a i Ukrajine.
