sub, 06. travnja 2019. 11:56
Na farmi u privatnom vlasništvu, skrivenoj u malom šumovitom području u engleskom Shropshireu, nalazi se mala rupa u zemlji koja vodi, ni manje ni više, negoli do spilje za koju se narodski vjeruje da su ju koristili templari...
Veličine tek da se odrastao čovjek na rukama i koljenima u nju uvuče, lako ju je promašiti, no ona pak vodi do spiljske komore uklesane u stijenu.
Caynton spilje, kako mještani nazivaju mjesto, sadrže stupove, uvale i apside isklesane u kamenu stjenovita tla. Zidovi Cayntona ukrašeni su stoljetnim rezbarijama, uključujući dva križa vitezova templara, slavne katoličke vojnike-redovnike koji su u srednjem vijeku odjahali na križarske bojne.
Uz križeve nalaze se i novije rezbarije poganskih simbola, pa čak i neki natpisi koje su napravili vandali koristeći to mjesto za rituale „crne magije“. Upravo je prisutnost tog elementa dovela vlasnike farme do zatvaranja mjesta za javnost 2012.
Izvorna namjena spilje za nas je sada izgubljena. Dok prisutnost simbola vitezova templara sugerira kako spilja potječe još iz 12. stoljeća (kada su osnovani templari), stručnjaci ju, međutim, datiraju između 18. i 19. stoljeća. Oni tako vjeruju kako je to nešto malo više od „ludosti“ ili arhitektonsko umjetničko djelo koje nema veću funkciju doli svoje ljepote.
Fotograf Michael Scott, iz Birminghama, vidio je video o spiljama te sam odlučio posjetiti mjesto. „Skitao sam poljem kako bih našao rupu – i da ne znate kako se ondje nalazi, samo biste ju prošli. Uzimajući u obzir koliko dugo je ondje – u izvrsnim je uvjetima. Izgleda poput podzemnog hrama.

Morao sam čučnuti dolje i jednom kad sam bio u njoj, bila je potpuna tišina. Bilo je tu svega još nekoliko pauka... Padala je kiša, pa je padina bila prilično blatnjava, no unutar spilje je bilo sasvim suho“, ispričao je Scott.
Iz samog datiranja prilično je nevjerojatno da su templari bili odgovorni za stvaranje spilje. Iako su među njihovim članovima bili i engleski plemići, red je službeno raspustio i zabranio papa Klement V. u 14. stoljeću zbog vojnog pada i političkog pritiska koji je vršio kralj Filip IV. No, moguće je da su spilju isklesali predci križara želeći odati počast njihovoj službi u Crkvi.
KT