Njegova je smrt oživjela nesigurne glasine da je posljednji šef komunističkog i službeno ateističkog Sovjetskog Saveza bio kršćanski obraćenik.

Gorbačov je bio više prijateljski raspoložen prema vjeri nego većina njegovih prethodnika (Lenjin, Staljin, Malenkov, Hruščov, Brežnjev, Adropov i Černjenko, op.prev.). Njegova reformistička načela otvorenosti i restrukturiranja, poznata kao „glasnost“ ili „perestrojka“, imala su širok utjecaj na sovjetsku društvenu i ekonomsku slobodu te su pomogla ukidanju nekih drakonskih zabrana vjerskog bogoslužja. Njegov hladnoratovski suparnik američki predsjednik Ronald Reagan bio je zaokupljen idejom da je Gorbačov tajni vjernik, kako je zabilježio Reaganov biograf James Mann.

Gorbačov i Sv. Franjo

Kako piše CNA, u ožujku 2008. Gorbačov je morao odbaciti tvrdnje da je postao kršćaninom. Različiti novinski izvještaji, pozivajući se na talijanske medije, tvrdili su da je Gorbačov klečao pola sata na grobu Svetog Franje Asiškog tijekom posjeta Asizu, gdje je bio u društvu svoje kćeri Irine.

Gorbačov, bivši šef Komunističke partije Sovjetskog Saveza, jasno je odbacio ove navode.

„Tijekom posljednjih nekoliko dana neki su mediji širili fantazije – ne mogu upotrijebiti drugu riječ – o mom tajnom katoličanstvu, navodeći moj posjet samostanu Sacro Convento, gdje leže ostaci Sv. Franje Asiškog“, rekao je za rusku novinsku službu Interfax. „Da sumiram i izbjegnem bilo kakve nesporazume, dopustite mi da kažem da sam bio i ostao ateist.“

Rekao je da je posjetio grob Sv. Franje kao turist, a ne kao hodočasnik, izvijestio je Chicago Tribune 2008. Napomenuo je da priznaje kako vjera igra važnu ulogu u društvu te istaknuo da se raduje posjetima kršćanskim, židovskim, i muslimanskim bogomoljama.

Vijesti su tvrdile da je Gorbačov Svetog Franju nazvao „alter Christus“, što na latinskom znači „drugi Krist“. Bivši sovjetski čelnik je navodno rekao da je fasciniran životom ovoga svetca te ustvrdio da je priča o Asiškom siromahu „odigrala temeljnu ulogu u mom životu“.

Kršten u Pravoslavnoj Crkvi

Glasnogovornik tadašnjeg ruskog pravoslavnog patrijarha Aleksija II. odgovorio je na izvješća, rekavši: „On je još uvijek na putu prema kršćanstvu. Ako stigne, dočekat ćemo ga.“

Gorbačov i njegova supruga Raisa bili su kršteni u Ruskoj Pravoslavnoj Crkvi, oboje su priznali 1989., ali su to prikazali kao dio normalnog obiteljskog običaja u vrijeme njihova rođenja. Kćer nisu krstili.

Raisa je preminula od raka 1999. i njezin je sprovod uključivao neke ruske pravoslavne obrede. Mihail će biti pokopan u subotu 3. rujna, pokraj njezina groba na groblju moskovskog Novodjevičjeg samostana, javlja Reuters.

Ovdje počivaju i zemni ostatci sovjetskog vođe Nikite Hruščova te bivšeg ruskog predsjednika Borisa Jeljcina, kao i mnogih uglednih Rusa. Većina sovjetskih vođa pokopana je na Crvenom trgu u blizini zidina Kremlja.

Gorbačov je bio prvi sovjetski vođa koji je posjetio Vatikan te je imao sastanak u prosincu 1989. s papom Ivanom Pavlom II., rimskim prvosvećenikom koji je snažno podupirao otpor komunističkoj vladi svoje rodne Poljske pod sovjetskom dominacijom.

Dobitnik Nobelove nagrade za mir

Godine 1985. Gorbačov je postao glavni tajnik Komunističke partije, u dobi od 54 godine. Dok je angažirao druge zemlje oko pitanja poput smanjenja nuklearnog oružja, ublažio je represivni društveni i ekonomski sustav u SSSR-u.

Godine 1990. dobio je Nobelovu nagradu za mir zbog svoje uloge u okončanju Hladnog rata. Iste godine preuzeo je novostvorenu ulogu predsjednika Sovjetskog Saveza.

Međutim, Gorbačovljeve reforme izazvale su protureakciju komunističkih tvrdolinijaša, koji su pokrenuli neuspjeli pokušaj puča u kolovozu 1991. te ga nakratko držali u kućnom pritvoru. Ruski predsjednik Boris Jeljcin, Gorbačovljev politički suparnik, postao je poznat opirući se puču. Nakon pokušaja državnog udara, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika raspao se na 15 zasebnih država (Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Estonija, Gruzija, Kazahstan, Kirgistan, Latvija, Litva, Moldavija, Rusija, Tadžikistan, Turkmenistan, Ukrajina i Uzbekistan). U prosincu je Gorbačov dao ostavku na mjesto predsjednika.

U srijedu je papa Franjo pisao Gorbačovljevoj kćeri Irini Gorbačov, izražavajući svoju „iskrenu sućut“. Također, izrazio je svoju „duhovnu blizinu“ ožalošćenima.

„Dok se sa zahvalnošću sjećamo njegova dalekovidnog zalaganja za slogu i bratstvo među narodima, kao i za napredak vlastite zemlje u vrijeme važnih promjena, uzdižem molitve za pokoj njegove duše, zazivajući od dobrog i milosrdnog Boga vječni mir za njegovu dušu“, rekao je Papa.

KT