ned, 05. siječnja 2025. 13:04
Prema predviđanjima do 2050. očekuje se da gotovo tri četvrtine svjetske populacije živi u gradovima. Međutim, istraživanje provedeno na Institutu Max Planck u Njemačkoj ustvrdilo je važnost prirode za zdravlje ljudskog organizma, pogotovo mozga.
Stanovnici gradova imaju veći rizik od psihijatrijskih bolesti kao što su depresija, anksiozni poremećaji i šizofrenija, od ostalih ljudi iz iste zemlje koji žive na selu, ili barem u blizini šume. Istraživanje pokazuje da su kod stanovnika grada veće razine aktivnosti amigdale-središnje jezgre u mozgu koja igra važnu ulogu u procesu stresa i reakcija na opasnosti nego kod ostatka populacije. Buka, zagađenje i puno ljudi u zatvorenim prostorima: Život u gradu može uzrokovati kronični stres.
Koji čimbenici mogu imati zaštitni utjecaj? Istraživački tim kojeg je vodila psihologinja Simone Kühn proučavao je učinke prirode u blizini domova ljudi poput šume, urbanog zelenila ili pustoši, na regijama mozga za obradu stresa kao što je amigdala.
Doista, istraživači su pronašli odnos između mjesta prebivališta i zdravlja mozga: gradski stanovnici koji žive u blizini šume pokazuju više indikacije fiziološki zdrave amigdalne strukture pa su stoga vjerojatno bolje sposobni nositi se sa stresom.
“Naše studije istražuju povezanost između značajki urbanog planiranja i zdravlja mozga", smatra Ulman Lindenberger, ravnatelj Centra za psihologiju životnog vijeka na Institutu Max Planck za ljudski razvoj.
Ovi rezultati bi stoga mogli biti vrlo važni za urbano planiranje, ali i dobar savjet za sve one koji mogu da što više vremena provode u prirodi.
Ž.I., KT