uto, 21. listopada 2025. 08:05
Najpoznatiji hrvatski arhitekt s početka 20. st., često nazivan ocem suvremene hrvatske arhitekture, Viktor Kovačić rođen je 28. srpnja 1874. u Ločkoj Vasi kraj Huma na Sutli, a umro je 21. listopada 1924.
Širokoj javnosti njegov je rad poznat po zgradama u Zagrebu, poput monumentalne Palače Burze (danas zgrada Hrvatske narodne banke). Međutim, Kovačić je još značajniji po konceptualnom utjecaju kojeg je donio u Hrvatsku, a koji je kasnije dominirao hrvatskom modernom arhitekturom.
Kovačić je bio ruralnog porijekla. Rođen je 1874. godine u selu Ločendol blizu Rogaške Slatine. Školovao se u Grazu i Zagrebu, a važno je i njegovo razdoblje studiranja u Beču, koji je tada bio među kulturno najnaprednijim gradovima svijeta. Potrebno je istaknuti Kovačićevo prijateljstvo sa slavnim bečkim arhitektom Adolfom Loosom, koji je bio jedan od najznačajnijih začetnika moderne arhitekture u čitavom svijetu. Naime, Loosova je zamisao bila osloboditi arhitekturu od nepotrebnih dekoracija koje su do tada bile redovito prisutne na zgradama, piše povijest.hr.
Crkva Sv. Blaža u Zagrebu
Te moderne ideje u arhitekturi Viktor Kovačić je donio u Hrvatsku. Njegove izvedene stambene zgrade bile su novost po kvaliteti funkcionalnog rasporeda prostorija i po čistoći vanjskih oblika. Jedan od najvažnijih Kovačićevih izvedenih projekata svakako je crkva Sv. Blaža uz današnji Prilaz Gjure Deželića u Zagrebu. Ta crkva nastala je pod utjecajem Kovačićevog boravka u Ravenni, gdje se upoznao s ranosrednjovjekovnom arhitekturom. Crkva Sv. Blaža izvana je lišena suvišnih dekoracija, a iznutra impresionira njena velika armiranobetonska kupola, prva takve vrste na području Hrvatske.
Viktor Kovačić umro je u Zagrebu u dobi od svega 50 godina. Kao uspomena na njega ostao je njegov stan u Masarykovoj ulici 21, koji je on donirao gradu Zagrebu. Taj stan danas se može posjetiti jer funkcionira kao dio Muzeja grada Zagreba pod nazivom Zbirka – stan arhitekta Viktora Kovačića.
Ž.I., KT