Piše: Josip Vričko, Katolički tjednik

Otkako je zaposjeo Ovalni ured, Joe Biden ne diže glavu od posla. Njegova je borba s ostavštinom svoga predšasnika – neprestana. Tako je već prvog radnoga dana potpisao uredbu kojom se Sjedinjene Države ponovo angažiraju u Pariškom klimatskom sporazumu te ukinuo zabrane ulaska u SAD za državljane nekoliko zemalja, uglavnom s muslimanskom većinom, koje je Donald Trump donio samo nekoliko dana po ulasku u Bijelu kuću u siječnju 2017.

Dužniosnik/ca, ili što već...

A, evo, već početkom ovog tjedna Biden je odobrio transrodnim osobama služenje u američkoj vojsci, izmijenivši raniju odluku ex-predsjednika kojom se tim osobama zabranjuje ulazak u vojsku, a koju su organizacije za ljudska prava ocijenile diskriminacijskom. Još nešto ranije, uoči same inauguracije, novi je američki predsjednik najavio kako će se dodatno obračunati s ovim dijelom Trumpove baštine. Kani, naime, priedložiti Rachel Levine za savjetnika ministra zdravlja. Odluči li ga Senat podržati, Levine će postat prva otvoreno transrodna osoba na poziciji nekog saveznog dužnosnika, odnosno dužnosnice. (Ili, što već...)

„Slučaj transrodni“, koji je već uzdrmao i onako, po raznim osnovama, nestabilnu Ameriku, korespondira s prošlotjednom oštrom reakcijom nadbiskupa Chicaga, kardinala Blasea Cupicha na službenu izjavu Američke biskupske konferencije prigodom Bidenove inauguracije. A u toj izjavi, koju je obznanio nadbiskup Jose Gomez iz Los Angelesa, predsjednik ABK-a naglašava kako posao biskupa nije biti političarom, nego propovijedati istinu. Pritom je, međutim, istaknuto da, iako postoje brojna pitanja koja zabrinjavaju Biskupsku konferenciju, pobačaj je najvažnije koje se ne može zanemariti.

„To nije samo privatna stvar, nego postavlja zabrinjavajuća i temeljna pitanja bratstva, solidarnosti i uključivanja u ljudsku zajednicu. To je također stvar društvene pravde. Ne možemo zanemariti stvarnost da su stope pobačaja znatno veće među siromašnima i manjinama te da se postupak redovito koristi za uklanjanje djece koja bi se rodila s invaliditetom“, napisao je mons. Gomez, inače prvi nadbiskup hispanoameričkih korijena u Los Angelesu i član Opus Deija.

Može li predsjednik imati privatni stav?!

A kada nadbiskup Gomez kaže „to nije privatna stvar“, nedvojbena je to aluzija na Bidenovu prošlogodišnju, dok se još borio za predsjedničku nominaciju u Demokratskoj stranci, mantru kako je privatno protiv abortusa, ali drži da o tomu treba odlučivati (svaka) žena. Slijedom čega treba kazati kako u Americi postoji izraz flip-flop, koji se koristi kako bi se opisao potpuni preokret u stajalištu političara o pojedinim pitanjima. To što je Biden podržao ukidanje zakona koji zabranjuje financiranje abortusa sredstvima iz saveznog zdravstvenog osiguranja, smatra se jednim od najvećih flip-flopova u novijoj američkoj (političkoj) povijesti.

Nije ga pak to zbunilo – kazao je (tek) kako su se okolnosti  naprosto promijenili i da, eto, on sada daje potporu državnom plaćanju pobačaja protiv kojeg je bio 43 godine. Riječ je, naime, o čovjeka koji je nekoć izjavljivao novinarima kako je „po pitanju abortusa liberalan kao, otprilike, vaša baka“. I sada kada je uvelike djed... ponaša se suprotno od „novinarskih baka“.

Pa, ipak, kardinal Cupich drži kako je Američka konferencija katoličkih biskupa izdala nepromišljenu izjavu na dan inauguracije predsjednika Bidena. „Izjava je napravljena bez sudjelovanja Administrativnog odbora, kolegijalnih konzultacija, što je uobičajeni način za izjave koje predstavljaju i uživaju razmatranu podršku američkih biskupa“, istaknuo je na Twitteru. Na što je uslijedila navala javnih reakcija njegovih kolega američkih biskupa, koji su – logično – podržali izjavu BK-a.

Prigode i izazovi
No usred te raspre treba podsjetiti – jer dojam je da je nadbiskup Cupich to smetnuo – kako je Konferencija katoličkih biskupa SAD-a nakon svoga dvodnevnog jesenjeg virtualnog zasjedanja 17. studenoga prošle godine, izvijestila o osnivanju posebne radne skupine za pitanja koja se nameću nakon izbora Bidena za novoga predsjednika SAD-a. Taj izbor, kazano je tada, nudi određene prigode, ali i određene izazove, a posebno se glede pobačaja otvara teška i složena situacija za Crkvu

„Kada političari katoličke vjere podupiru pravo na pobačaj, to stvara samo dodate probleme“, kazao je tom prigodom nadbiskup Gomez. Također, sredinom studenoga 2020., američki su biskupi naglasili kako izbor Bidena pobuđuje nade kada je riječ o pitanjima kao što su useljavanje, siromaštvo, smrtna kazna, klimatske promjene ili ophođenje s rasizmom. Sve, zapravo, teme oko kojih je uvijek nanovo dolazilo do sporenja između katoličkih biskupa i Donalda Trumpa. (A oko nekih od njih s ex-predsjednikom izravno se verbalno sučelio i papa Franjo osobno.) „Ipak“, naglasio je nadbiskup Gomez, "pobačaj ima prema ocjeni biskupa prvenstvo pred tim pitanjima".

Poslije čega je inzistiranje na tomu kako je, nakon Johna Fitzgeralda Kennedyja, Biden drugi katolik s predsjedničkim žezlom, popriličan izazov. Za Crkvu, napose. O čemu, u biti, i jest poanta službene izjave Američke biskupske konferencije prigodom Bidenove inauguracije. Zasad se pak može konstatirati kako je samo jedan svećenik u praksi pokazao da radikalne situacije zahtijevaju radikalne mjere.

Živjeli mladenci – Brian i Joe!

Vlč. Robert Morey, svećenik iz savezne američke države Južne Karoline, na svetoj misi potkraj listopada prošle godine uskratio je pričest (tadašnjem) predsjedničkom kandidatu Bidenu zbog njegove podrške legalnom pobačaju.

Jasno, razlika između katolika za život i protiv njega je poput neba i zemlje. Jer, za katolika život uvijek počinje začećem. Nema tu dvojbe nikakve! Ni privatnog stava, predsjedničkog ili bilo čijeg. U suprotnom, riječ je o tvrdokornom ustrajavanju u očitom grijehu. A Bidenovo je ustrajavanje neupitno; kao senator i kasnije kao potpredsjednik SDA-a podržao je financiranje lobija koji zagovara pobačaj diljem svijeta, usmjerio je novac američkih poreznih obveznika za sterilizaciju žena i pobačaj u zemljama u razvoju, iznio je radikalni LGBTQ program kao osnovu američke vanjske politike, koristio američke fondove za inozemnu pomoć kako bi vršio pritisak na druge zemlje, da bi podržale redefiniranje braka, usvajanje djece od strane istospolnih parova te rodnu ideologiju.

I na kraju, kao potpredsjednik SAD-a u svome (!) je domu posljednjih dana mandata vjenčao dvojicu uposlenika Bijele kuće te se na svome Twitteru pohvalio: "Sretan što sam vjenčao Briana i Joea!"

Zapravo nije kraj, drži se Joe, ne Brianov, nego Biden, svoje „linije“. Vratio je ovoga tjedna pod vojno zapovjedništvo transrodne osobe, a samo je pitanje dana kada će rečeni/a Rachel Levine početi savjetovati ministra zdravstva. A ukoliko – što se čeka?! – mladenci vjenčani u domu Bidenovih usvoje dijete, jasno je tko će mu biti kum.