Papino rođendansko upozorenje


Europska unije donijela je odluku kako će utrostručiti fondove za upravljanje migracijskom krizom. Nije, međutim, u šoldima sve. Treba slušati i Papine poruke, možda onu rođendansku ponajviše.

 

Piše: Josip Vričko

Ovih će predblagdanskih dana premijer Belgije Charles Michel pokucati na kraljeva vrata, ali ne kako bi mu čestitao Božić. Michel će, naime, podnijeti ostavku; Kanio je podržati Marakeški sporazum, dok su flamenski nacionalisti najavljivali da će izaći iz vlade ukoliko se to dogodi. To su i napravili. Premijer, dakle, nije imao kud.

Samo nekoliko dana ranije, uoči svoga 82. rođendana a u povodu katoličkog Svjetskog dana mira 1. siječnja papa Franjo je uputio poruku čelnicima država, vlada i međunarodnih organizacija u kojoj se još jedanput zauzeo za migrante. Sveti Otac osudio je nacionalističke vođe koji krive migrante za sve probleme u svojim zemljama i tako doprinose nepovjerenju u društvu te dobivaju nepoštene političke bodove i jačaju ksenofobne i rasističke politike.

U Belgiji, vidjeli smo, te snage o kojima govori Papa vrlo su jake i uporne, pa ovaj Božić kralju Filipu neće biti onakav kakvog ga je priželjkivao. Međutim, spominjući Marrakech, treba naglasiti kako su Globalni sporazum za sigurnu, urednu i redovnu migraciju usvojile 164 zemlje, a među zemljama koje ga nisu usvojile jesu Sjedinjene Američke Države, Poljska, Mađarska, Češka, Slovačka, Australija, Austrija i Latvija. Italija i Švicarska su pak najavile da tekst sporazuma prije usvajanja žele poslati na ispitivanje u Parlament.

Ipak, Austrija, čiji premijer Sebastian Kurz u ovom polugodištu predsjeda Europskim vijećem ovoga je tjedna u Beču bila domaćin Forumu Europska unija – Afrika. Kontinentalni timovi pohodili su bečki skup u gotovo najjačim sastavima. No Angela Merkel i Emmanuel Macron zaobišli su grad valcera; Nije im se, kažu dobro obaviješteni, svidjela Kurzova igra s Marakešom – Austrija se, naime, u listopadu povukla iz sporazuma.

I u tom je slučaju pobijedila politička, često bešćutna, pragma. Istina, u vrijeme velike migrantske krize u Europi 2015. aktualni je austrijski premijer bio šef diplomacije, a austrijski teritorij bio je dio glavne migrantske rute. Tijekom prošlogodišnje predizborne kampanje, Kurz je ustrajavao na stavu da se njegova Narodna stranka bori protiv politiziranog islama. To je, pokazali su izborni rezultati, bila dobra strategija. I, evo, u utorak je taj tridesetdvogodišnjak proslavio prvu godinu svoga premijerskog mandata.

No kada je sklopio koaliciju s desničarskom Slobodarskom strankom, mnogi su strahovali kako bi utjecaj te antiglobalističke stranke mogao cijelu zemlju  pomaknuti udesno. Ali, na prvi rođendan se može kazati kako se najmlađi europski premijer othrvao toj (realnoj) opasnosti. Što, međutim, nipošto ne znači kako Papino rođendansko upozorenje“ treba ignorirati.

Štoviše, treba podsjetiti na stav Svete Stolice što ga je u Marrakechu iznio Papin državni tajnik, kardinal Pietro Parolin, kazavši kako je bolje suočiti se s golemim izazovom migracija preko multilateralnih procesa nego izolacijskim politikama. Čak i uz neke rezerve, zbog ideoloških izraza i interpretacija nespojivih s katoličkim naukom, Sveta Stolica je podržala Marakeški sporazum. Uz to, Kardinal je istaknuo da najbolje prakse navedene u sporazumu, u mnogim točkama odražavaju viziju Svete Stolice o migracijama, učinkovito sažetu u četiri riječi pape Franje: prihvatiti, zaštititi, promicati i integrirati. „Prihvat ne smije biti bez kriterija nego, kako je naglasio Papa, treba biti vođen oprezom svake pojedine države, odnosno procjenom njihove sposobnosti za integraciju migranata“, rekao je kardinal Parolin.

Tog se naputka u stanovitoj mjeri, držao i ovotjedni bečki forum; Još u rujnu su iz Bruxellesa najavljivali program koji bi u Africi trebao otvoriti 10 milijuna radnih mjesta u sljedećih pet godina, i koji bi potencijalno mogao potaknuti do 44 milijarde eura privatnih investicija na kontinentu. To uključuje i programe edukacije tamošnjeg stanovništva.

Mnogi su se ovoga tjedna na lijepom plavom Dunavu sjetili i riječi Pape Franje koji je sredinom godine upozoravao da ukoliko se želi zaustaviti nekontroliran priljev migranata na europski kontinent, mora se ulagati u obrazovanje u Africi. „Moramo investirati u Afriku, ali na pravilan način, ne iskorištavati, nego stvarati“, kazao je poglavar Katoličke crkve, a mnogi su se u Beču sjetili tih njegovih riječi, potaknute čestim kritikama afričkih vlada da ih se zapravo izvana iskorištava.

Na koncu, Europska unije donijela je odluku kako će utrostručiti fondove za upravljanje migracijskom krizom. Za razdoblje od 2021. do 2027. iznos za sučeljavanje migracija bit će 35 milijardi eura, što je u odnosu na 13 milijardi eura koliko je iznosio u razdoblju 2014. – 2017., golemo povećanje. Nije, međutim, u šoldima sve. Treba slušati i Papine poruke, možda onu rođendansku ponajviše.