Banjolučki biskup dr. Franjo Komarica, u pratnji svojega tajnika vlč. mr. Zlatka Matića, boravio je 15. prosinca u ministarstvu vanjskih poslova Austrije u Beču. Susreo se s generalnim sekretarom dr. Michaelom Linhartom i njegovim suradnicima.

U dužem informativnom i prijateljskom razgovoru bilo je riječi o više tema i problema. Posebno su se zadržali na aktualnoj situaciji u BiH, s posebnim osvrtom na stanje katoličke populacije. Biskup Komarica je domaćina upoznao s brojnim razgovorima i apelima domaćim i međunarodnim političkim dužnosnicima i institucijama glede sve dramatičnijeg stanja za budućnost katolika u BiH, a time i za sigurnu budućnost cjelovite te napaćene zemlje.

„Bez domaćih katolika, koji su ujedno i pripadnici domaće hrvatske populacije, Bosna i Hercegovina kao cjelovita država nema realnih izgleda da opstane u svojim sadašnjim granicama“, pojasnio je biskup. Naveo je konkretne sve dramatičnije podatke o fizičkom nestajanju Katoličke Crkve iz jedne od europskih država, pojasnivši da ta strašna činjenica svrstava BiH uz bok nekih azijski i afrički država, u kojima se zadnjih godina radikalno iskorjenjuje kršćanstvo.

„Posebno je žalosno, što tu našu tragediju godinama gledaju i odobravaju ne samo predstavnici najmoćnijih sila svijeta nego i mnogi drugi europski i izvaneuropski visokocivilizirani demokrati i humanisti“, primijetio je biskup.

Podsjetivši na poznatu i dragocjenu činjenicu velike i dragocjene pomoći, koju je u ranijoj i nedavnoj prošlosti pučanstvu BiH pružala Austrija, a što se ne može zaboraviti, biskup Komarica je svoje sugovornike izvijestio što je sve Katolička Crkva u BiH, posebno na području njegove biskupije, poduzela tijekom ratnih i svih poratnih godina u pružanju materijalne i duhovne pomoći brojnim životno ugroženim ljudima, ne samo katolicima.

Naveo je cijeli niz akcija i projekata koji su služili i služe liječenju ratnih rana i izgradnji međusobnog povjerenja i pravednog mira. Zamolio je i Vladu Austrije da ciljano pruži političku ali i materijalnu pomoć za ostvarenje održivog povrataka brojnim katoličkim tj. hrvatskim obiteljima osobito na području entiteta RS, gdje je sada, kako se navodi u priopćenju, 22 godine nakon rata, zbog opstrukcije domaćih i međunarodnih predstavnika, samo oko 5% od njihova predratnog broja.

Biskup Komarica je Linhartu uručio i pismenu promemoriju izrazivši nadu da „unatoč velike sličnosti današnje situacije katolika u BiH s onom od prije 300 godina, za vrijeme Eugena Savojskog, današnji katolici neće biti ostavljeni na cjedilu – barem od strane dobronamjernih vjernika Austrije i Europe“.

Dr. Linhart je zahvalio biskupu Komarici za njegovo, kako je naveo, izuzetno i izvan BiH poznato zauzimanje za pomirenje i pravedni mir u BiH. Naglasio je spremnost i trajnu opredijeljenost austrijske Vlade za očuvanje cjelovite države BiH i u praksi ostvarenu jednakopravnost svih njezinih naroda i stanovnika.

Izrazio je očekivanje da se političari hrvatskog naroda u BiH i u RH više i dosljednije založe za poboljšanje nezavidne situacije hrvatskog naroda u cijeloj BiH, te da se uz pomoć Europske unije pruži učinkovitija materijalna pomoć za održivi povratak prognanih Hrvata i ostanak onih koji su do sada živjeli u svojim rodnim mjestima. Obećao je biskupu da će temeljito razmotriti njegove sugestije i molbe i ne dopustiti da bude – kao često do sada – i ovaj put razočaran „gluhim ušima i bezosjećajnim srcima“.

KT/ TABB