Za biskupa Ayusa Guixota taj odbor, koji je potaknuo Sveti Otac, konkretan je primjer kako vjerski vođe mogu graditi mostove, ojačati dijalog i nadvladati iskušenja da se zatvore u sebe i hrane „sukobom civilizacija“.

„Kao što su prenijeli svjetski mediji, uspostava Višeg odbora simboličan je čin. Naime, riječ je o promicanju ideala koji su sastavni dio Dokumenta o ljudskom bratstvu, jer to je deklaracija o zajedničkoj obavezi ujedinjavanja čovječanstva i rada za mir u svijetu kako bi se osiguralo da buduće generacije mogu živjeti u ozračju međusobnog poštovanja i zdravog suživota. Cilj je uistinu plemenit. Zahvalan sam prijestolonasljedniku Abu Dhabija, šeiku Muhamedu bin Zayedu Al Nahyanu koji je radio na tome kako bi se razvile inicijative usmjerene na provođenje u praksu ciljeva Dokumenta iz Abu Dhabija. Jednako tako zahvalan sam Papi i velikom imamu islamske zajednice Al-Azhara, jer su svojim riječima omogućili ono što je rekao prijestolonasljednik, predstavljajući taj odbor“, kazao je.

„Mnoge škole i sveučilišta u svijetu već proučavaju Dokument iz Abu Dhabija. Uvjeren sam da kroz Viši odbor možemo dodatno ohrabriti đake, studente, profesore i odgojno obrazovne ustanove kako bi Deklaracija na promišljeniji način postala prisutna u proučavanju, razmišljanju i međusobnom dijeljenju u školama i na sveučilištima. Ta mogućnost odgajati i odgajati se za kulturu susreta, bratstva i mira, sa sobom kao nezaobilaznu posljedicu nosi volju za preispitivanjem, u tom svjetlu, i obrazovnih i akademskih načina u školama, obrazovnim ustanovama i na sveučilištima. Prvi će konkretan korak za to biti proučavanje, razmišljanje i širenje Dokumenta o bratstvu kao što je od nas zatražio Sveti Otac. Osim toga, dodao bih kako je Papa svojim govorom koji je održao u lipnju, u Napulju, na Teološkom fakultetu južne Italije, dao točne upute kako započeti 'teologiju dijaloga'. Siguran sam da će i to pomoći u produbljivanju i širenju Dokumenta iz Abu Dhabija“, objasnio je mons Miguel Ángel, te naznačio kako vjeruje da je strah prvi neprijatelj međureligijskog dijaloga.

„Katolička Crkva podsjeća na vrijednost vlastitog identiteta, na hrabrost različitosti te iskrenost nakana. Nije riječ o tome da dođemo do toga gdje će sve religije biti jednake, nego da svi vjernici, koji traže Boga, i svi ljudi dobre volje bez vjerske pripadnosti, imaju isto dostojanstvo“, istaknuo je i dodao kako pluralizam, ne samo vjerski, je stvarnost koja poziva razmišljati o osobnom identitetu bez kojeg nema istinskog međureligijskog dijaloga.

Podsjetio je kako je Deklaracija nastala iz islamsko-kršćanskog dijaloga u kontektstu Globalne konferencije o ljudskom bratstvu. „U tom se globalnom kontekstu poruka deklaracije širi svijetom kao 'novi' prozor koji se otvara u kontekstu duha u Asizu. Stoga je ta univerzalna poruka bratstva, mira i suživota, zajednička i uključujuća i može se dijeliti sa svim vjernicima svih religija i zajedno sa svim ljudima dobre volje“, objasnio je predsjednik Papinskog vijeća za međureligijski dijalog i napomenuo kako će u rujnu, u Madridu, sudjelovati na međunarodnom susretu ljudi i religija koji je organizirala Madridska nadbiskupija i Zajednica Svetog Egidija.

„Govorit ću o temi ljudskog bratstva zajedno s predstavnicima različitih religija. Susreti monoteističkih religija sa svim drugima moraju se organizirati kako bi, ono što su potpisali papa Franjo i veliki imam islamske zajednice Al Azhar, svi širili i živjeli za dobro čovječanstva. U tom smislu, novi Odbor bit će dragocjeno sredstvo“, zaključio je.

KT