Alžir

Susret poglavara Katoličke Crkve s alžirskim državnim vlastima


U govoru alžirskim vlastima, u svjetlu sve većeg broja sukoba, Papa je 13. travnja, prvog dana svog pohoda ovoj sjevernoafričkoj zemlji, istaknuo hitnu potrebu za zaokretom.

Foto: vatican.va

Foto: vatican.va

U Kongresnom centru Djamaa el Djazair u glavnom gradu papa Leon XIV. susreo se s 1 400 predstavnika alžirskih vlasti, civilnog društva i diplomatskoga zbora. Ističući kako je to znak kulture susreta i pomirenja, izrazio je zabrinutost zbog svijeta obilježenog sukobima, stalnim kršenjima međunarodnog prava i napastima neokolonijalizma, prenosi IKA. Istaknuo je i probleme koji dovode u pitanje vršenje vlasti koje bi trebalo biti služenje pravednosti, jednakosti i uključivosti, kao i religijsku praksu koja nikada ne bi trebala biti odvojena od pobožnosti te koja odbacuje svaki oblik fundamentalizma.

Duboki religiozni osjećaj
Sveti je Otac već na početku govora istaknuo duboki religiozni osjećaj alžirskog naroda rekavši kako je to narod koji je uvijek tražio mir, baš kao što ga i svijet danas žarko priželjkuje. Istaknuo je kako su Alžirci gostoljubivi i solidarni, ponizni i pravedni ljudi kojima pripada istinska snaga, nasuprot snazi koju nameću glasni i individualistički obrasci današnjeg vremena. „Takve su osobe jake i one su budućnost“, rekao je Petrov nasljednik te dodao: „Osobe koje ne dopuštaju da ih zaslijepi moć i bogatstvo, koje ne žrtvuju dostojanstvo svojih sugrađana radi osobne ili grupne koristi. To je društveno tkivo koje učvršćuje sklad među narodima i kulturama (…) U svijetu punom sukoba i nerazumijevanja, susrećimo se i nastojmo se razumjeti, prepoznajući da smo jedna obitelj! Danas je jednostavnost te spoznaje ključ za otvaranje mnogih zatvorenih vrata“.

Stabiliziranje
Kao što je to učinio i prilikom posjeta Turskoj, papa Prevost spomenuo je i svojevrsni stabilizirajući doprinos zemlje koji može utjecati i na svjetsku ravnotežu, samo ako budu znali stupiti u dijalog sa zahtjevima svih ljudi i solidarizirati se s patnjama mnogih bliskih i dalekih zemalja. „Ne umnožavajući nesporazume i sukobe, nego poštujući dostojanstvo svakog čovjeka i dopuštajući da vas dotakne tuđa patnja, možete postati protagonisti novog tijeka povijesti, danas potrebnijeg nego ikada, suočeni s neprestanim kršenjima međunarodnog prava i napastima neokolonijalizma“, napomenuo je.

Također, upozorio je na sudbinu Mediterana i Sahare, neizmjernih blaga čovječanstva i kulture, pretvorenih u groblja. Istaknuo je primjer kada je u prošloj godini više od 3 000 osoba umrlo u pokušaju iz zapadne Afrike stići u Španjolsku te dodao kako je hitno potrebna promjena smjera. Osudio je nezakoniti profit onih koji špekuliraju ljudskim životima te istaknuo kako je dostojanstvo nepovredivo.

Iscijeliti sjećanje
Na kraju se Sveti Otac osvrnuo na fundamentalizam i sekularizaciju koji mogu proizaći iz napetosti između religioznog osjećaja i modernog života. Upozorio je na gubitak autentičnog osjećaja za Boga te pozvao na izbjegavanje uporabe nasilnog jezika koji narušava svete simbole te vodi jedino prema tržištu potrošnje koja ne zasićuje. „Ipak, postoji prostor za zaokret ako upotrijebimo inteligenciju i viziju za prevladavanje apsurdnih polarizacija. Ključno je stoga raditi na iscjeljenju sjećanja, putu koji ublažava rane i smiruje ukorijenjena neprijateljstva. Potrebno je odgajati za kritičko razmišljanje i slobodu, za slušanje i dijalog, za povjerenje koje nam omogućuje da u drugome prepoznamo suputnika, a ne prijetnju. Moramo raditi na iscjeljenju sjećanja i pomirenju između nekadašnjih protivnika“, pozvao je.

J.P., KT