Obraćajući se predstavnicima državnih vlasti i diplomatskog zbora u Predsjedničkoj palači u malteškoj prijestolnici Valletti, Sveti Otac je opisao ovu državu kao „srce Mediterana“ – ne samo zbog zemljopisa, već zbog povijesnih događaja i susreta različitih naroda, zbog čega je otok postao središtem vitalnosti i kulture, duhovnosti i ljepote, raskrižje putova koji je primio i uskladio utjecaje iz mnogih dijelova svijeta.

„Nimalo slučajno je ruža kompasa, odnosno ruža vjetrova nerijetko bila prikazana na starim kartama u blizini Malte. Želio bih posuditi tu sliku ruže vjetrova, koja vjetrove opisuje u smislu četiriju kardinalnih točaka kompasa, kako bih opisao četiri temeljna utjecaja na društveni i politički život ove zemlje“, kazao je, prenosi Vatican News.

Jačanje temelja života u društvu
Najprije, Papa je istaknuo kako na malteški otok uglavnom pušu vjetrovi sa sjeverozapada. „Sjever podsjeća na Europu, napose na Europsku uniju, koja je izgrađena kao mjesto stanovanja velike obitelji ujedinjene u održavanju mira. Jedinstvo i mir dar su koji malteški narod moli od Boga kada god pjevaju njihovu himnu. Mir prati jedinstvo te se iz njega uzdiže. To nas podsjeća na važnost zajedničkoga rada, biranja kohezije umjesto podjela (...) No, kako bi se osigurao zdrav društveni suživot, nije dovoljno samo jačati osjećaj pripadnosti, već postoji potreba za jačanjem temelja života u društvu koji počiva na zakonu i zakonitosti. Poštenje, pravednost, osjećaj dužnosti i transparentnost bitni su stupovi zrelog građanskog društva. Europski je dom, posvećen promicanju vrijednosti pravde i društvene jednakosti, isto tako predvodnik napora u zaštiti jedan veći dom – Božje stvorenje. Na Malti, gdje blistava ljepota krajolika ublažava poteškoće, sve stvoreno se javlja kao dar koji nas, usred iskušenja povijesti i života, podsjeća na ljepotu našeg života na zemlji“, naglasio je poglavar Katoličke Crkve.

Očuvati sjećanje na prošlost
Nastavio je kako se sjeverni vjetar često miješa i sa zapadnim vjetrom, ističući kako se na Malti, napose kod mladih, dijeli zapadnjački stil života i razmišljanja. „To donosi velike koristi u smislu vrijednosti slobode i demokracije, no ima i rizike koji zahtijevaju oprez kako ne bi želja za napretkom bila popraćena odvojenošću od vlastitih korijena. Zdrav razvoj treba očuvati sjećanje na prošlost i poticati poštovanje i sklad među generacijama, ne popuštajući blijedoj uniformnosti i oblicima ideološke kolonizacije“, upozorio je Sveti Otac.

Zaštita života i ljudskog dostojanstva
Naznačio je kako je temelj svakog čvrstog rasta poštovanje ljudske osobe, života i dostojanstva svakog muškarca i žene. Istaknuo je predanost Maltežana prihvaćanju i zaštiti života te potaknuo stanovnike otoka neka nastave braniti život od njegova početka do prirodnoga završetka, ali i da ga u svakom trenutku zaštite od odbacivanja od lišavanja skrbi i brige. Naveo je primjer zaštite dostojanstva radnika, starijih i bolesnih, ali i mladih koji su u opasnosti slijediti prividne slike koje ih samo ostavljaju praznima – plodovi su to radikalnog konzumerizma, rekao je Papa, ravnodušnosti prema potrebama drugih i pošasti droge koja potiskuje slobodu i stvara ovisnost.

Migracijski fenomen – znak našeg vremena
Gledajući, vodeći se ružom vjetrova, prema „jugu“, od kuda dolazi „toliko braće i sestara u potrazi za nadom“, Papa je zahvalio vlastima i stanovnicima Malte – koja prema feničanskoj etimologiji znači „sigurna luka“ – na prihvatu koji su im pružili u ime Evanđelja, zajedničke ljudskosti i domaćeg osjećaja za gostoprimstvo.

„No, s obzirom na rastući priljev ljudi posljednjih godina, strah i nesigurnost hranili su određeno obeshrabrenje i frustraciju. Ako se kompleksnost migracijskog pitanja želi riješiti, potrebno je smjestiti ga u širi kontekst vremena i prostora (...) Gledajući na prostor, rastuća, hitna migracijska situacija – možemo pomisliti na izbjeglice iz ratom razorene Ukrajine – zahtijeva širok i zajednički odgovor. Civilizirane zemlje ne mogu za svoje interese odobriti prljave sporazume s kriminalcima koji porobljavaju druga ljudska bića. Mediteran treba suodgovornost sa strane Europe, kako bi postao novo kazalište solidarnosti, a ne predznak tragičnog civilizacijskog brodoloma“, upozorio je papa Bergoglio, te dodao: „Uime Evanđelja koje je Pavao živio i propovijedao, otvorimo svoja srca i ponovno otkrijmo ljepotu služenja našim bližnjima u potrebi. Drugi ljudi nisu virus od kojeg se moramo zaštititi, već ljudi koje treba prihvatiti. Ne dopustimo da nam ravnodušnost uguši san da živimo kao jedno!“

Ledeni vjetrovi rata
Na kraju je govorio o vjetru s istoka, kojeg je Homer nazvao Eurus jer često puše u zoru. „Ipak, s istoka Europe, iz zemlje istoka sunca, sada su se širile mračne sjene rata. Mislili smo da su invazije na druge zemlje, divlje ulične borbe i atomske prijetnje sumorna sjećanja na daleku prošlost. Međutim, ledeni vjetrovi rata, koji sa sobom donose samo smrt, uništenje i mržnju, snažno su zapljusnuli na živote mnogih ljudi i utjecali na sve nas. Ponovo, neki moćnik, zarobljen u anakronističkim tvrdnjama o nacionalističkim interesima, provocira i raspiruje sukobe, dok obični ljudi osjećaju potrebu za izgradnjom budućnosti koja će ili biti zajednička, ili je uopće neće biti. Sada, u noći rata koji je pao na čovječanstvo, ne dopustimo da san o miru izblijedi. Upravo Malta, koja sjajno blista u srcu Mediterana, može nam biti nadahnuće, jer je hitno potrebno vratiti ljepotu na lice čovječanstva narušenog ratom“ istanuo je papa Franjo, te se prisjetio starog mediteranskog kipa koji prikazuje mir kao ženu – Eirene – koja u rukama drži Ploutusa – bogatstvo – Papa je kazao da je „prisutnost žena prava alternativa pogubnoj logici moći koja vodi u rat“.

Božje je ime mir
Sveti Otac je podsjetio i na istaknutog talijanskog političara Georgia La Pire koji je nakon razaranja u Drugom svjetskom ratu pozivao na vladavinu umjerenosti i sveopćeg bratstva protiv uzdizanja vlastitih interesa. „Koliko nam je potrebna 'ljudska umjerenost' pred djetinjastom i razarajućom agresijom koja nam prijeti, pred opasnosti od 'proširenog hladnog rata' koji može ugušiti život cijelih naroda i generacija“, rekao je Papa te izrazio tugu zbog velikih ulaganja u oružja i masovne trgovine oružjem.

Petrov nasljednik pozvao je međunarodnu zajednicu da se vrati međunarodnim mirovnim konferencijama, gdje će tema razoružanja imati središnje mjesto, gdje se ogromna sredstva koja su i dalje namijenjena oružju mogu preusmjeriti na razvoj, zdravstvenu skrb i prehranu.

Gledajući prema istoku Malte, Papa je misli usmjerio na Bliski istok – napose na Libanon, Siriju i Jemen, koji su rastrgani problemima i nasiljem: „Neka Malta, srce Mediterana, nastavi poticati otkucaje srca nade, brige za život, prihvaćanja drugih, žudnje za mirom, uz pomoć Boga čije je ime mir.“

J.P., KT